POSEBNO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO I ZA PROGON RATNIH ZLOČINA

Piše: Gordana Grbić ZAGREB 30. srpnja (Hina)- Posebno Državno odvjetništvo za progon ratnih zločina osnovat će se na temelju Zakona o Uredu za ratne zločine čija se radna varijanta Nacrta razmatra u vladinim i stručnim krugovima. #L# Državno odvjetništvo Ureda za ratne zločine bilo bi po rangu izjednačeno sa županijskim državnim odvjetništvima, a državnog odvjetnika tog ureda imenovao bi glavni državni odvjetnik iz redova državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za županijskog državnog odvjetnika. Državno odvjetništvo Ureda za ratne zločine je samostalno u kaznenom progonu ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, protiv međunarodnog kaznenog prava, genocida i drugih kaznenih djela veznih uz oružane sukobe. Osnivanje Ureda za ratne zločine predlaže Vlada, u skladu s obećanjem iz siječnja ove godine, kada je ocijenila potrebnim poduzeti sve mjere da se objektivno i nepristrano obavi sustavno istraživanje Domovinskog rata, s posebnim naglaskom na uzroke i tijek Domovinskog rata, te na žrtve stradale u tom ratu. Time bi se bavio Referalni centar Ureda za međunarodno ratno i humanitarno pravo jer je potrebno kvalitetnije nego li do sada prikupljati podatke o zločinima počinjenim tijekom agresije na Hrvatsku. Ured bi imao i odjele za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i za postupke pred Međunarodnim sudom pravde. Ocijenjeno je, naime, da dosadašnje djelovanje policijskih i pravosudnih institucija na otkrivanju, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih za vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata nije dalo odgovarajuće rezultate. Uz posebno državno odvjetništvo pri Uredu za ratne zločine i posebni odjel za ratne zločine osniva se i u Ministarstvu unutarnjih poslova koji će uz već postojeći odjel za izvide i istražne radnje u svezi s ratnim zločinima u okviru Ravnateljstva policije ubuduće morati sustavno surađivati s Uredom. Sustavno s Uredom za ratne zločine moraju surađivati sva državna tijela. Referalnom centru Ureda mora biti dostavljena sva dokumentacija koju imaju pojedina državna tijela. Ako to ne učine tada će ih Ured "tužiti" Vladi koja im može narediti da tu obvezu izvrše. Predviđene su i prekršajne kazne od 30.000 do 50.000 kuna ili zatvor do 30 dana za fizičke i pravne osobe koji ne ispune zahtjeve Ureda da se dostave traženi podaci i dokazi koji se odnose na ratne zločine i stradanja tijekom Domovinskog rata. Predlaže se da se osim zaštite po općim propisima žrtve ratnih zločina i svjedoci zaštite i prema propisima koji vrijede za zaštitu žrtava i svjedoka organiziranog kriminala. Predstojnika Ureda imenovala bi Vlada, a Vlada bi putem posebnog Savjeta odlučivala o suradnji s međunarodnim kaznenim sudovima. Nacrt Zakona o uredu za ratne zločine Vlada bi utvrdila već na svojim prvim sjednicama nakon ljetnog raspusta, kako bi bio pripremljen već za početak redovnog zasjedanja Sabora u rujnu. (Hina) ggrb az