ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Paket energetskih zakona kojim se dovršava reforma energetskog sektora, novi zakonski tekst o privatizaciji kojim se objedinjuje portfelj i stvaraju pretpostavke za završetak procesa privatizacije, te
izmjene Zakona o telekomunikacijama, hrvatska je Vlada s današnje, izvanredne sjednice, uputila Saboru zatraživši od njega izvanredno zasjedanje koje bi počelo 18. srpnja.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Paket energetskih zakona kojim se
dovršava reforma energetskog sektora, novi zakonski tekst o
privatizaciji kojim se objedinjuje portfelj i stvaraju
pretpostavke za završetak procesa privatizacije, te izmjene Zakona
o telekomunikacijama, hrvatska je Vlada s današnje, izvanredne
sjednice, uputila Saboru zatraživši od njega izvanredno zasjedanje
koje bi počelo 18. srpnja. #L#
Hrvatski građani ili građani BiH, prema odluci Vlade, državnu
granicu između Hrvatske i BiH od danas, do 30. rujna mogu prelaziti
s osobnom iskaznicom. Djeca bez tog dokumenta moći će preko granice
uz predočenje putne isprave.
Vlada je danas utvrdila konačne prijedloge pet zakonskih tekstova
koji su osnova tržišnom ponašanju u energetici - o energiji, o
regulaciji energetskih djelatnosti, o tržištu električne
energije, o tržištu plina, te o tržištu naftnih derivata.
Krovni je zakon toga paketa, zakon o energiji koji definira
obavljanje energetskih djelatnosti kao tržišnih, osim onih za koje
propisuje da se obavljaju kao javne usluge (kao npr. prijenos,
distribucija električne energije, transport plina i distribucija
toplinske energije).
Taj zakon također definira da cijene energetskih usluga mogu biti
slobodne ili regulirane putem tarifnih sustava koje donosi Vlada, a
to bi nadziralo Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti.
To bi se Vijeće osnovalo posebnim zakonom, imalo bi pet članova koje
bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor.
Predloženi zakoni o tržištima električnom energijom i plinom
određuju i način stjecanja statusa povlaštenih potrošača koji bi
mogli slobodno izabrati svoga dobavljača. Takav bi status mogli
steći potrošači koji godišnje troše više od 40 gigavatsati
električne energije (trenutno je takvih 16 potrošača), te
potrošači više od sto milijuna prostornih metara plina (njih dva).
Taj je paket preduvjet i za restrukturiranje, zatim i privatizaciju
dviju najznačajnijih energetskih tvrtki - Ine i HEP-a.
Ministar financija Mato Crkvenac napominje da je u državnom
proračunu ove godine od privatizacije planiran prihod od 6,5
milijardi kuna, ali i da se ujedno iz proračuna ulaže i vraća
gospodarstvu 8,7 milijardi kuna.
Vlada je danas utvrdila i konačni prijedlog zakona o privatizaciji
kojim će se, istaknuto je, u kratkom roku i obaviti proces
privatizacije najvećeg dijela državnog portfelja.
Hrvatski fond za privatizaciju već je pripremio modele
privatizacije, a zakon je potreban da se krene u njihovu
realizaciju.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebice ističe da se nakon novog
zakona može krenuti u privatizaciju po modelu radničkog
dioničarstva (tzv. ESOP model).
Vlada od Sabora traži da po hitnom postupku izmjeni zakon o
trošarinama na alkohol i smanji ih sa 80 na 60 kuna po litri
apsolutnog alkohola. Crkvenac takav prijedlog tumači padom
proizvodnje i potrošnje alkoholnih pića za 40 posto, širenjem sivog
tržišta, ali i slabljenjem konkurentnosti domaće proizvodnje.
Vlada se suglasila da se Zagreb, za potrebe prometa, vodnog i
komunalnog gospodarstva, kod udruženih aranžera DePfa Group zaduži
na iznos od 250 milijuna kuna.
(Hina) bn/bm sšh