HRVATSKA: ZA HRANU VIŠE, ZA ZABAVU MANJE NEGO U EU

piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Posljednji raspoloživi podaci o strukturi osobne potrošnje u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama Europske unije (EU) pokazuju da su se neke razlike donekle smanjile, ali prosječnom anketiranom Hrvatu za hranu i dalje odlazi mnogo veći, a za rekreaciju, kulturu i zabavu puno manji dio ukupne potrošnje nego prosječnom EU Europljaninu.#L# Tako troškovi za hranu, piće i duhan u EU sudjeluju s manje od jedne petine u ukupnoj potrošnji, a u Hrvatskoj s gotovo 30 posto. Dok kod prosječnog stanovnika EU-a izdaci za rekreaciju, kulturu, hotele i restorane čime visokih 15,2 posto u ukupnoj potrošnji, u Hrvatskoj ti troškovi sudjeluju u ukupnoj osobnoj potrošnji sa 8,4 posto. Neki su to od podataka iz usporedbe osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj s potrošnjom u devet europskih zemalja koju je objavio Državni zavod za statistiku, u sklopu svoje ankete o potrošnji kućanstava u Hrvatskoj od 1998. do 2000. godine. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj smanjio udio potrošnje koja odlazi na hranu, piće i duhan sa više od jedne trećine u 1998. i 1999. na 29,2 posto u prošloj godini. Time smo se približili maksimalnoj vrijednosti udjela tih izdataka u ukupnoj potrošnji kućanstava u EU - onoj u Španjolskoj od 25,3 posto. Prosječno pak, u obuhvaćenih devet zemalja EU, na ovu grupu troškova odlazi jedna petina potrošnje (ili točnije 19,7 posto). Najmanje u Luksemburgu - svega 14 posto. U prosječnoj europskoj potrošnji, kao i u Hrvatskoj 2000. godine, najveći udio odnosi se na troškove stanovanja. U EU prosječno se na stanovanje troši jedna četvrtina (ili 25,3 posto), a u Hrvatskoj 29,7 posto ukupne potrošnje. U 1999. u Hrvatskoj su troškovi stanovanja bili na drugom mjestu, s udjelom od 32,8 posto. Među devet zemlja EU pak maksimalna vrijednost stanovanja kao najvećeg troška zabilježena je u Belgiji 29 posto, a najmanja u Portugalu - oko jedna petina ukupne osobne potrošnje. Najizraženija razlika u 1998. i 1999. bila je upravo u grupi troškova za rekreaciju, kulturu, hotele i restorane, na koje je u Hrvatskoj otpadalo svega oko 6 posto potrošnje, a u EU više od 15 posto. Ta je razlika smanjena u 2000. u kojoj je došlo do porasta udjela te grupe u potrošnji kućanstava u Hrvatskoj na 8,4 posto. Po tome smo najbliži Grčkoj, u kojoj na rekreaciju, kulturu, hotele i restorane "odlazi" (u EU najnižih) 9 posto potrošnje, a prilično daleko od vodeće Njemačke u kojoj troškovi za te namjene čine 17,1 posto ukupne potrošnje. Isto, treće, mjesto po udjelu i u EU (15,2 posto) i Hrvatskoj (12,1 posto u prošloj godini) imaju prijevoz i komunikacije. Izdaci pak za odjeću i obuću (sa udjelom od oko 8,2 posto) te za ostala dobra i usluge (sa 8,3 posto) u Hrvatskoj blizu su ili uglavnom odgovaraju europskom prosjeku (od 7,6 odnosno 10,3 posto). Statističari su strukturu osobne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj dali u usporedbi s prosječnom osobnom potrošnjom za devet zemalja EU (Belgija, Njemačka, Španjolska, Grčka, Italija, Luksemburg, Portugal, Finska i Nizozemska), i to prema zadnjim raspoloživim podacima za EU za 1994. godinu. U usporedbi podaci su dati po odraslom ekvivalentu, a to je pojam koji podrazumijeva mjerilo pomoću kojeg se svi članovi kućanstva svode na odraslu osobu, dok je broj i sadržaj grupa osobne potrošnje šrilagođen EU koncepciji. (Hina) ds jn