OBJAVA ODLUKE USTAVNOG SUDA KASNILA ZBOG IZDVOJENOG MIŠLJENJA SUCA KLARIĆA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Odluka Ustavnog suda o ukidanju dviju odredbi Zakona o sudovima i neprihvaćanju osporavanja osam drugih odredbi tog zakona, što je tražila Udruga hrvatskih sudaca, objavljena je tek 12 dana nakon donošenja, jer je sudac Petar Klarić zaustavio njezino objavljivanje kako bi iskoristio pravo na pisano obrazloženje svog suprotnog glasa.#L# Odluka Ustavnog suda stupila je na snagu njezinim objavljivanjem u posljednjem broju Narodnih novina i tek sada Ministarstvo pravosuđa može objaviti natječaj za predsjednike sudova, najprije za 22 viša, a potom za dvjestotinjak nižih sudova (općinski, prekršajni). U praksi Ustavnog suda, u sadašnjem sazivu od prosinca 1999. kojem je na čelu Smiljko Sokol, suci nisu koristili institut izdvojenog mišljenja, već je samo dva puta sudac Klarić pismeno obrazložio svoj suprotni glas. Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje koje je dužan pismeno obrazložiti, a sudac koji je glasovao suprotno većini može, u primjerenom roku od dana izrade odluke, pismeno obrazložiti svoje mišljenje i objaviti ga. U prethodnom mandatu Ustavnog suda na čelu s Jadrankom Crnićem suci nisu često koristili pravo na izdvojeno mišljenje. U osam je godina bilo tek desetak takvih slučajeva. Pamti se, međutim, slučaj kada su, zbog neslaganja s odlukom većine kako nema zapreke da se hrvatski građanin zove i Ocean Alitea, čak četiri suca izdvojila mišljenje. Tada je bila praksa da se takvo mišljenje najavi i obrazloži na sjednici na kojoj se donosi odluka na koju se odnosi izdvojeno mišljenje. Iako je svaki sudac samostalan u odlučivanju, do mjere da za dati glas i mišljenje ne može biti pozvan na odgovornost, u praksi europskog, a i domaćeg ustavnog sudovanja smatra se korektnim i potrebnim da sudac svoje izdvojeno mišljenje najavi i obrazloži na sjednici na kojoj se odlučuje. O sadržaju mišljenja i pisanog obrazloženja suprotnog glasa, suci niti raspravljaju, niti odlučuju, ali bi najava takvog poteza mogla utjecati na nekog od sudaca da se priključi takvom mišljenju. Sudac Klarić uvodi novu praksu jer je već drugi puta iskoristio pravo na pisano obrazloženje suprotnog glasa, a da to nije najavio na sjednici suda. Prvi je put to učinio odmah na počeku mandata, u siječnju prošle godine, kada je naknadno obrazložio suprotan glas u vezi s prihvaćanjem odluke o neustavnom načinu ukidanja automata za prodaju cigareta, a drugi put kad je ostao u manjini prilikom odlučivanja o ustavnosti deset odredbi Zakona o sudovima. Klarićevo pisano obrazloženje istovjetno je njegovom drugačijem mišljenju o dvije odredbe Zakona o sudovima, za koje je većina sudaca ustvrdila da ih treba ukinuti. On je pak tvrdio kako nije neustavna odredba da predsjednici sudova mogu biti i istaknuti pravnici koji nisu suci, odnosno ako jest neustavna, da je onda neustavna takva mogućnost i za predsjednika Vrhovnog suda. Većina nije smatrala da je način izbora predsjednika Vrhovnog suda neustavan jer tu dužnost smatraju ustavnopravnom institucijom i stoga ta odredba nije ukinuta. Klarić je pak tvrdio da bi to bilo prihvatljivo samo ako bi izbor osobe, koja nije obnašala sudačku dužnost, za predsjednika Vrhovnog suda bio uređen Ustavom, a ne zakonom. Za razliku od većine sudaca Klarić smatra da su Zakonom o sudovima neustavno prekinuti mandati predsjednika sudova, te da time nije samo povrijeđeno ustavno načelo vladavine prava, nego i neovisnost i samostalnost sudbene vlasti. Budući da za takvo stajalište Klarić nije uspio pridobiti potrebnu većinu sudaca, bit će izabrani novi predsjednici sudova, a njihovim izborom prestat će mandat sadašnjima. Klarićev suprotan glas, a osobito objava pisanog obrazloženja suprotnog glasa, izazvala je iznenađenje u sudbenim krugovima, jer se očekivalo da će u obrani stajališta Udruge hrvatskih sudaca najuporniji biti Milan Vuković, kojega neki smatraju bliskim Udruzi. Vuković ne samo da nije izdvojio mišljenje, nego ga nema ni među tri suca koji su, zajedno s Klarićem, glasovali protiv odluke da se od deset osporenih odredbi Zakona o sudovima ukinu samo dvije. (Hina) ggrb so