DEN HAAG, 27. srpnja (Hina) - Haško tužiteljstvo u petak nije željelo precizirati zašto je, u optužnici protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, 17. srpnja 1995. godine izabran kao početni datum koji određuje razdoblje u kojem su
"zločini planirani, pripremani ili počinjeni" tijekom i nakon operacije Oluja te ima li saznanja o sadržaju brijunskog sastanka državnog vrha održanog toga dana.
DEN HAAG, 27. srpnja (Hina) - Haško tužiteljstvo u petak nije
željelo precizirati zašto je, u optužnici protiv hrvatskog
generala Ante Gotovine, 17. srpnja 1995. godine izabran kao početni
datum koji određuje razdoblje u kojem su "zločini planirani,
pripremani ili počinjeni" tijekom i nakon operacije Oluja te ima li
saznanja o sadržaju brijunskog sastanka državnog vrha održanog
toga dana.#L#
Po priopćenju koje je 17. srpnja 1995. objavio Ured predsjednika
"predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je na
Brijunima ministra obrane Gojka Šuška i ministra unutarnjih
poslova Ivana Jarnjaka te izaslanstvo najviših hrvatskih
dužnosnika oružanih snaga i nacionalne sigurnosti Hrvatske".
"Na temelju prikupljenih dokaza već na dan 17. srpnja general
Gotovina s predsjednikom Tuđmanom i drugima planirali su i
pripremali vojnu akciju Oluja", kazala je glasnogovornica haškog
tužiteljstva Florance Hartmann upitana za izbor tog datuma u
optužnici.
Na pitanje radi li se o tužiteljskim saznanjima o sadržaju
brijunskog sastanka vojnog vrha zemlje Hartmann nije željela
odgovoriti kao ni na pitanje temelje li se tužiteljska saznanja na
transkriptima sastanaka.
U optužnici stoji da je "između 17. srpnja i 15. studenoga 1995.
Ante Gotovina djelujući sam i u dogovoru s drugima, uključivši
predsjednika Franju Tuđmana, planirao je, poticao, naredio,
počinio ili na drugi način pomogao i podržavao planiranje, pripremu
ili izvršenje zločina koji se terete u nastavku (optužnice) tijekom
i nakon operacije Oluja".
Po priopćenju Ureda predsjednika iz 1995. brijunski je sastanak
upriličen u povodu odlaska u mirovinu po sili zakona dotadašnjeg
zapovjednika Glavnog stožera Hrvatske vojske generala Janka
Bobetka. Sastanku su bili nazočni i njegov nasljednik na funkciji
general Zvonimir Červenko te zapovjednici zbornih područja.
Gotovina je tada bio zapovjednik Zbornog područja Split.
Sastanak je bio sazvan, kaže se u priopćenju, "s ciljem razmatranja
aktualnih pitanja obrane obzirom na međunarodnu situaciju i
položaj Hrvatske u svezi sa zaoštravanjem krize u BiH."
"Zapovjednici zbornih područja i visoki dužnosnici izvijestili su
predsjednika Republike o trenutnom stanju na područjima svoje
odgovornosti. Predsjednik Republike zaključno je istaknuo
potrebitost dosljedne provedbe državne politike na svim područjima
i razinama državne civilne i vojne vlasti", navodi se na kraju
priopćenja s brijunskog sastanka.
Akcija Oluja započela je 20-ak dana kasnije - 4. kolovoza i završila
7. kolovoza 1995. godine.
General Ante Gotovina optužen je za zločine protiv čovječnosti i
povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom
tijekom operacije "Oluja".
Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na
području bivše Jugoslavije Gotovinu tereti i po osobnoj i po
zapovjednoj odgovornosti za progon srpskog stanovništva, njihovo
ubijanje i zlostavljanje, uništavanje sela i pljačku njihove
imovine na području pod njegovim zapovijedanjem.
(Hina) ps nab