DEN HAAG, 26. srpnja (Hina) - Hrvatski general Ante Gotovina optužen je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom operacije "Oluja", objavio je u četvrtak Međunarodni
sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY).
DEN HAAG, 26. srpnja (Hina) - Hrvatski general Ante Gotovina
optužen je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i
običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom operacije
"Oluja", objavio je u četvrtak Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY).#L#
Haško tužiteljstvo, nakon što je sadržaj dosad tajne optužnice
otpečaćen, objavilo je kako od hrvatske vlade očekuje da odmah
uhiti počinitelja.
Gotovinu se tereti i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti za
progon srpskog stanovništva, njihovo ubijanje i zlostavljanje,
uništavanje sela i pljačku njihove imovine na području pod njegovim
zapovijedanjem.
"Između 17. srpnja i 15. studenoga 1995. Ante Gotovina djelujući
sam i u dogovoru s drugima, uključivši predsjednika Franju Tuđmana,
planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i
podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje zločina za koje se
tereti u nastavku (optužnice) tijekom i nakon operacije Oluja",
navodi se u optužnici.
Akcija Oluja počela je 4. kolovoza i završila 7. kolovoza. 1995.
godine.
U optužnici piše da su Gotovinu predstavnici međunarodnih
organizacija obavijestili o ozbiljnim povredama međunarodnog
humanitarnog prava koje su počinile njemu podređene osobe tijekom i
nakon "Oluje" te da on nije poduzeo potrebne mjere da spriječi takve
povrede ili kazni počinitelje.
"U sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica bilo je razloga da
Ante Gotovina, kao zapovjednik zna da podređeni pod njegovom
kontrolom čine teške povrede međunardonog humanitarnog prava. Osim
toga njega su o takvim djelima obavještavali predstavnici
međunarodnih organizacija. Temeljem svoga položaja i ovlasti, de
iure i de facto, Ante Gotovina imao je moć, ovlast i odgovornost da
spriječi ili kazni teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava
koja su počinile hrvatske snage za vrijeme i nakon ofenzive
'Oluja'. Ante Gotovina propustio je poduzeti nužne i razumne mjere
da spriječi takva teška kršenja mađunarodnog humanitarnog prava
ili da kazni njihove počinitelje".
Gotovina je bio zapovjednik operacija u dijelu "Oluje" koja se
odvijala na području UNPA Sektora Jug te je, u toj ulozi, a i kao
zapovjednik Splitskog zbornog područja de facto i de iure
zapovijedao i kontrolirao sve hrvatske snage od 4. kolovoza do 15.
studenoga 1995. godine.
Tužiteljstvo pod hrvatskim snagama podrazumijeva HV, Hrvatsko
ratno zrakoplovstvo, specijalnu policiju i vojnu policiju
Republike Hrvatske.
Optužnica kaže da je od 4. kolovoza do 15. studenoga 95. veliki broj
krajinskih Srba "prebjegao ili je bio prisiljen prebjeći u BiH i
Srbiju." Neki od njih koji to nisu učinili zbog bolesti, nemoći ili
starosti bili su sustavno zlostavljani i ubijeni, kažu tužitelji.
"Ante Gotovina je djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima
uključivši predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao,
naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje,
pripremu ili izvršenje progona srpskog stanovništva u Krajini".
U tom progonu ubijeno je najmanje 150 Srba, strijeljanjem,
spaljivanjem i probadanjem, a nestalo je njih više stotina.
Oni koji su ostali u svojim kućama ili se onamo vratili u tjednima
nakon ofenzive bili su na kraju prisiljeni napustiti to područje
zbog ubijanja, paleža, pljačke, zlostavljanja i prijetnji.
Rezultat toga je raseljavanje oko 150 do 200 tisuća Srba, kaže haško
tužiteljstvo.
Progon je bio takvih razmjera da je srpsko stanovništvo u općinama
Donji Lapac, Benkovac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac,
Šibenik, Sinj i Zadar "drastično smanjeno".
U optužnici se navodi da je tijekom razdoblja koje pokriva
optužnica trajao oružani sukob "na području Krajine u Republici
Hrvatskoj na području bivše Jugoslavije", kao i da je Zborno
područje Split bilo "dio regije Krajina".
Hrvatska je pokrenula vojnu ofenzivu s ciljem zauzimanja "regije
Krajina", kaže se u optužnici, te dalje navodi kako je Gotovina,
nakon zauzimanja "Knina, glavnog grada regije Krajina" uspostavio
svoj stožer u tom gradu.
Optužnica kaže da je između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga nešto
prije proglašenja hrvatske neovisnosti izbio oružani sukob i
prenosi izjavu hrvatske vlade iz rujna 1991. da hrvatski Srbi i JNA
kontroliraju gotovo trećinu teritorija Hrvatske.
U optužnici se navodi da je "19. prosinca 1991. Skupština SAO
Krajine zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske službeno
proglasila nezavisnost od Hrvatske i osnovala novi entitet pod
nazivom Republika Srpska Krajina. RSK je imala vlastitu vojsku,
Srpsku vojsku Krajine".
"Regija Krajina", kaže tužiteljstvo nalazila se u RSK-u i
obuhvaćala je, uz ostalo, i općine Šibenik i Zadar.
Već 1992. godine hrvatska vojska stvarala je planove da silom vrati
"teritorij RSK-a", kažu tužitelji, a u je Oluju krenula s oko 150
tisuća vojnika te je u toj ofenzivi "teško granatirala" gradove i
sela naseljene Srbima. Dana 4. i 5. kolovoza hrvatske su snage
izvele "masivan artiljerijski napad" na Knin.
U prvom dodatku optužnice navodi se nekoliko desetaka imena žrtava
i njihova dob, te datum, mjesto i način njihova stradanja. Tu su
navedeni, među ostalima, i ubijeni stanovnici Varivoda, Grubora i
Uzdolja.
U drugom dodatku optužnice opisuju se razmjeri uništavanja i
pljačke objekata, pa se primjerice iznosi da je u općini Knin
opljačkano ili uništeno oko tri tisuće stambenih objekata, a u
općini Korenica oko 4.700 objekata.
Optužnicu je 8. lipnja potvrdio sudac Fouad Riad.
(Hina) ps sd