DE-MK-HR-KRIZE-Organizacije/savezi-Politika RDW 20. VII. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW20. VII. 2001.Pregled tiska"Uz konferenciju Ujedinjenih naroda o klimi, summit skupine G-8 u Genovi i nove eskalacije sukoba na Bliskom Istoku,
makedonska je kriza danas zauzela vrlo visoko mjesto u njemačkim medijima. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' ustvrđuje da se sa svakim mirovnim planom u Makedoniji mora pokušati nemoguće. On mora makedonskim Albancima dati znatna autonomna prava, a da pri tome ne iritira Makedonce, dakle ne bi trebao ići na štetu njihove ideje o makedonskom obilježju države i njezinih institucija. Sada predloženi mirovni plan približava se tom nemogućem (rješenju). To je hod po žici, no plan bar na jednom dijelu pada: ako bi albanska manjina u parlamentu stvarno dobila pravo veta kod donošenja zakona koji se odnose na većinu, u ustav bi na mala vrata ušao latentni separatizam, tako da bi država sve manje bila zajednička. Prarepublikansko načelo jednakosti svih građana bilo bi ugroženo. Zapadni posrednici moraju jasno reći kako može postojati samo autonomija u zajedničkoj državi, a ne protiv zajedničke države, upozorava 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. 'Berliner Zeitung' ironično primjećuje da zastupnicima njemačkoga
NJEMAČKI RADIO - RDW
20. VII. 2001.
Pregled tiska
"Uz konferenciju Ujedinjenih naroda o klimi, summit skupine G-8 u
Genovi i nove eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, makedonska je
kriza danas zauzela vrlo visoko mjesto u njemačkim medijima.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' ustvrđuje da se sa svakim
mirovnim planom u Makedoniji mora pokušati nemoguće. On mora
makedonskim Albancima dati znatna autonomna prava, a da pri tome ne
iritira Makedonce, dakle ne bi trebao ići na štetu njihove ideje o
makedonskom obilježju države i njezinih institucija. Sada
predloženi mirovni plan približava se tom nemogućem (rješenju). To
je hod po žici, no plan bar na jednom dijelu pada: ako bi albanska
manjina u parlamentu stvarno dobila pravo veta kod donošenja zakona
koji se odnose na većinu, u ustav bi na mala vrata ušao latentni
separatizam, tako da bi država sve manje bila zajednička.
Prarepublikansko načelo jednakosti svih građana bilo bi ugroženo.
Zapadni posrednici moraju jasno reći kako može postojati samo
autonomija u zajedničkoj državi, a ne protiv zajedničke države,
upozorava 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.
'Berliner Zeitung' ironično primjećuje da zastupnicima njemačkoga
Bundestaga i nadalje žele lijep godišnji odmor. Od jučer je ponovo
znatno umanjena opasnost da će se sljedećih dana morati iz svojih
ljetovališta vraćati u Berlin kako bi glasovali o angažmanu
Bundeswehra u Makedoniji. Jer pregovori o mirovnom planu koji je
preduvjet za stacioniranje njemačkih vojnika, za sada su propali.
List nastavlja da je povijest balkanskih sukoba u prošlome
desetljeću uvijek bila i povijest prekršenih ili nikad provedenih
mirovnih planova. Tako je to bilo u Hrvatskoj, a u Bosni i
Hercegovini posebice. Novi krugovi pregovora o prijedlozima
međunarodnih posrednika o tome kako bi mogao funkcionirati suživot
u multietničkim društvima, vrlo rado su viđeni kao dobrodošla
prilika za predah između dva oružana okršaja. Albanci i Makedonci
su također uzeli nekoliko dana odmora od rata, konstatira 'Berliner
Zeitung'.
'Badische Neueste Nachrichten' zastupa stajalište da se odavna već
na Balkanu ne radi o pravima na slobodu i zaštiti manjina. Pod
plaštom pravednosti odavno su se već stvorile mafijaške strukture
koje su postale normalne. Bez previše obzira prema međunarodnoj
diplomaciji slijede svoje interese moći. Balkan je postao most
međunarodnoj trgovini drogom s vezama koje sežu čak do Kolumbije.
Ono što se iskazuje kao oslobodilačka vojska, kada se bolje
pogleda, razotkriva se kao sumnjiva postrojba koja svoj potencijal
oružja povećava čak i zaradom od droge ili pranjem novca, smatra
'Badische Neueste Nachrichten'.
Za rješenje krize u tom području, bonnski 'General Anzeiger' traži
zajedničko djelovanje vodećih industrijskih zemalja i Rusije:
velike države, čiji se šefovi pod nazivom G-8 sastaju u Genovi,
svoju sposobnost zajedničkog djelovanja prije bi morali pokazati u
sigurnosno-političkom djelovanju na Balkanu nego u pitanjima
prijeporne raketne obrane, koja je ionako još znanstveno-
fantastični projekt. Balkan, koji se može usporediti s Bliskim
istokom, mogao bi se pretvoriti u trajno žarište sukoba. Kada bi
samo postojala politička volja, sigurnost bi se u južnoeuropskoj
svakodnevnici već vrlo brzo pokazalo da 'europski sigurnosni
prostor' kojeg u Genovi želi propagirati ruski predsjednik
Vladimir Putin, u svojim bitnim stavkama odavno postoji. A riječ je
samo o tome da ga se opet ne izigra novim projektima naoružavanja
ili sumnjivim scenarijima prijetnje, stajalište je bonnskog
'General-Anzeigera'.
(RDW)