FR-IT-prosvjedi-Organizacije/savezi-Vlada-Masovni prosvjedi FR-LE MONDE-22.7.-UVODNIK O GENOVI FRANCUSKALE MONDE22. VII. 2001.Smrt u Genovi"Smrću mladog talijanskog prosvjednika učinjen je još jedan korak dalje u nasilju koje već
nekoliko godina prati velike međunarodne susrete na vrhu. Od Seattlea do Genove, preko Nice i Goeteborga, nasilje stalno raste. Danas je dosegnulo prag koji nas prisiljava da se zapitamo ne samo o uvjetima organizacije tih susreta između moćnika ovog svijeta, nego i o razmjerima prosvjeda protiv globalizacije.Jacques Chirac je pronašao prave riječi kada je istaknuo da se nekoliko desetaka tisuća ljudi ne bi uznemirilo da 'nema nečeg što im pogađa srce i dušu'. Pobornici koji se okupljaju na tim velikim svečanostima globalizacije, stavljaju zapravo naglasak na ozbiljna pitanja, na koja se ne može odgovoriti raspoređivanjem policijskih snaga.U našim demokracijama koje priznaju pravo na slobodno prosvjedovanje, skupine prosvjednika - u neredu, ali zakonito - očituju nelagodnost i zahtjeve o kojima bi se trebalo povesti računa. 'Ne kažem da su u pravu ili u krivu', rekao je također
FRANCUSKA
LE MONDE
22. VII. 2001.
Smrt u Genovi
"Smrću mladog talijanskog prosvjednika učinjen je još jedan korak
dalje u nasilju koje već nekoliko godina prati velike međunarodne
susrete na vrhu. Od Seattlea do Genove, preko Nice i Goeteborga,
nasilje stalno raste. Danas je dosegnulo prag koji nas prisiljava
da se zapitamo ne samo o uvjetima organizacije tih susreta između
moćnika ovog svijeta, nego i o razmjerima prosvjeda protiv
globalizacije.
Jacques Chirac je pronašao prave riječi kada je istaknuo da se
nekoliko desetaka tisuća ljudi ne bi uznemirilo da 'nema nečeg što
im pogađa srce i dušu'. Pobornici koji se okupljaju na tim velikim
svečanostima globalizacije, stavljaju zapravo naglasak na
ozbiljna pitanja, na koja se ne može odgovoriti raspoređivanjem
policijskih snaga.
U našim demokracijama koje priznaju pravo na slobodno
prosvjedovanje, skupine prosvjednika - u neredu, ali zakonito -
očituju nelagodnost i zahtjeve o kojima bi se trebalo povesti
računa. 'Ne kažem da su u pravu ili u krivu', rekao je također
Jacques Chirac, ali 'postoji tjeskoba, teškoća: ne možemo se
ponašati kao da ih nema'. Možemo reći da su izabrali krivu metu
napadajući baš skupove na kojima se žele utvrditi pravila
globalizacije, možemo reći da su pogriješili u načinu kada
dopuštaju da se mali broj anarhista pretvori u četu razbijača koji
tako kvare ugled pokreta: ipak, moraju se pronaši rješenja kako bi
se takve tragedije ubuduće izbjegle.
Prvo je pitanje o očuvanju reda. Premda možemo shvatiti da su se, u
Genovi, kao i u Goeteborgu, policajci okruženi razularenim
prosvjednicima, uplašili i da su zato uporabili oružje, možemo se
ipak čuditi takvim krivim potezima u organizaciji sigurnosti.
Drugo se pitanje tiče održavanja samih susreta na vrhu koji su
pretvoreni u ukopane utvrde. Javnost s tih skupova pamti samo
nasilje kojega su poprište, a ne odluke koje donose. Jasno je da se
mora pronaći rješenje.
Treće pitanje ide prosvjednicima. Hoće li oni i dalje dopuštati, iz
solidarnosti s najradikalnijima među njima, da njihovi prosvjedi
sustavno prelaze u ulične bitke, pa i po cijenu da plemenita borba
dođe na loš glas?
Zadnje je pitanje o sve većim 'sumnjama' koje rađa globalizacija i
koje je prije tri dana u 'Le Mondeu' iznio dobitnik Nobelove nagrade
za ekonomiju Amartya Sen. 'Nećemo ih ukloniti, rekao je, ako ne
odgovorimo na pitanja koja ih izazivaju'", piše u uvodniku lista.