IT-CORRIERE-16.7.-PUTIN INTERVIEW

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 16. VII. 2001. "U vezi skupa G8 Berlusconiju sam kazao da treba imati čvrstu ruku protiv nasilnika" "Uoči puta u Italiju radi sudjelovanja na skupu G8 u Genovi, Putin je dao ekskluzivni intervju listu Corriere della Sera. (...) - Kako ocjenjujete, uoči putovanja, stanje rusko-talijanskih odnosa? = Prošle smo godine dostigli međusobnu razmjenu vrijednu 9 milijardi dolara. A odnosi su odlični i u sferama politike i kulture. Što se tiče unutarnjeg stanja, talijanski je narod napravio svoj izbor, i to se dogodilo, za razliku od ostalih zemalja, na jasan i čist način. Moram dodati da dijelimo određene ideje nove vlade koje se smatraju idejama desnog centra, poglavito na području gospodarstva, te da ih pokušavamo ostvariti. To je dobar temelj za izgradnju pozitivnog odnosa s novim predsjednikom talijanske vlade. - Vaš susret u Sloveniji s Georgeom Bushom bio je obilježen velikom srdačnošću. Ipak, SAD ustraje na svojim antibalističkim projektima i želi prevladati sporazum ABM koji ograničava stvaranje proturaketnih obrambenih sustava. = Istina je da je susret u Ljubljani prošao vrlo dobro. Kad se čelnici dviju zemalja koje imaju goleme nuklearne arsenale poznaju, kad razgovaraju lice u lice, napravljen je veliki korak naprijed. No čini mi se da ne postoji potreba za stvaranjem proturaketnog obrambenog sustava jer nitko ne ugrožava teritorij Sjedinjenih Država, a zemljama koje se smatraju opasnima bit će potrebno dvadeset, trideset ili četrdeset godina da izgrade vjerodostojan napadački sustav. Pod uvjetom da u tome uopće uspiju. (...) - Kako bi Rusija reagirala kad bi SAD jednostrano istupio iz sporazuma ABM? = Ako bi SAD jednostrano istupio iz sporazuma ABM, Rusija bi imala pravo smatrati da više ne vrijede ni sporazumi Start-1 i Start-2. Tako bi mogli postaviti više bojnih glava na svaku raketu, i treba pretpostaviti da bi to napravile i druge zemlje. Postala bi stvarna opasnost nove utrke u naoružanju, ne našom krivnjom. - Kako bi se sve to izbjeglo, je li moguć neki amandman sporazumu ABM koji bi prevladao sadašnje kretanje prema sukobu s američkim projektima? = Ponavljam da se mora misliti o budućim opasnostima ne uništavajući jamstva koja već postoje. Potrebno je vidjeti tko ima projektile, koje projektile, kojeg dometa, a tu istragu mi želimo provesti zajedno s Europljanima i s Amerikancima. Mora se isključiti i militarizacija svemira.(...) - Rusija se protivi i još jednom širenju NATO-a. Postoji li prostor za kompromis? = Problem bi trebao biti jednostavan. Na Zapadu svi kažu: ne želimo nove podjele u Europi, ne želimo nove berlinske zidove. U redu, mi se s time potpuno slažemo. No kada se širi NATO, podjela ne nestaje, ona se jednostavno premješta prema našim granicama. Čujemo kako se govori da je NATO postao politička organizacija, no potom vidimo da koristi silu, pa i u Europi, ne obazirući se mnogo na Vijeće sigurnosti. Kako onda možemo izgraditi međusobno povjerenje u Europi ako se stvaraju različite razine sigurnosti? NATO bi se mogao raspustiti kao što se raspustio i Varšavski pakt, no to se ni ne uzima u razmatranje. Ili bi se moglo Rusiju pusiti da uđe u NATO kako bi sudjelovala u procesima odlučivanja, no ni to se ne događa. Ili bi se trebao stvoriti drukčiji mehanizam sigurnosti, kao što se pokušalo učiniti s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). No oni koji ne žele ozračje povjerenja u Europi usmjeravaju OESS prema Kavkazu, prema središnjoj Aziji. Na toj smo točki: potrebno je jedno veliko zajedničko promišljanje, suprotnosti će ostati sve dok u Europi neće postojati jedinstven prostor sigurnosti. - Nakon putovanja u Ukrajinu je li Papa bliži ili dalji Moskvi? = Ivan Pavao II vrlo mnogo čini za razvoj katoličke crkve, a osim toga daje veliki doprinos jačanju mira u svijetu. Meni se čini da njegova putovanja u zemlje europskog istoka pokazuju pozitivnu dinamiku. Ja, naravno, o Papi mogu govoriti samo kao državni poglavar. Kao kršćanin za vjerska pitanja se, međutim, moram obratiti mojem patrijarhu Alekseju II. Bio bih doista zadovoljan kada bi se odnosi između ruske pravoslavne crkve i Svete stolice pozitivno razvili i otvorili nove perspektive.(...) - Možete li nam objasniti zašto zemlja poput Rusije ne uspijeva riješiti čečensko pitanje poštujući ljudska prava? Sada i jedan vaš general priznaje da je tijekom čišćenja terena bilo kršenja prava. = Ne niječem da je tijekom naših akcija moglo biti nepravilnosti i zloraba, koje, prirodno, osuđujem. To može biti neizbježno u borbi protiv terorizma. Ako se zakon kršio namjerno, spremni smo na sud pozvati naše vojnike, a mi se ne stidimo o tome govoriti u nacionalnim masovnim medijima, iako to vaši kolege u Europe baš ne bilježe. No vi mi kažete da Rusija ne uspijeva riješiti čečenski probleme. A jeste li vi, slučajno, u stanju prevladati onaj balkanski? NATO ga je pokušao riješiti bombardiranjima. Dakle tamo se može koristiti sila, a ovdje ne. No zašto u Čečeniji ne može? Danas mi odgovaramo na agresiju islamskog fundamentalizma i u tome imamo potporu svoje zemlje. Branimo naš teritorijalni integritet. SAD zahtijevaju izručenje terorista Bin Ladena. One s kojima se mi moramo obračunavati opskrbljuje on, primaju pomoć, uvježbavaju se u njegovim logorima i čine strašne zločine o kojima međunarodni tisak ne govori. Po čemu su oni bolji od Bin Ladena? Tko ima moralno pravo tražiti od nas da se ne borimo protiv tih kriminalaca? (...)", razgovarali Ferrucio de Bortoli, Fabrizio Dragosei , Vittorio strada i Francio Venturini.