ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Za predsjednike sudova mogu biti izabrani samo suci, ali ne i istaknuti pravnici koji ispunjavaju uvjete za suca određenog suda, a iznimka je samo predsjednik Vrhovnog suda, utvrdio je danas Ustavni sud,
ukinuvši dvije od deset odredbi Zakona o sudovima koje je osporila Udruga hrvatskih sudaca (UHS).
ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Za predsjednike sudova mogu biti
izabrani samo suci, ali ne i istaknuti pravnici koji ispunjavaju
uvjete za suca određenog suda, a iznimka je samo predsjednik
Vrhovnog suda, utvrdio je danas Ustavni sud, ukinuvši dvije od
deset odredbi Zakona o sudovima koje je osporila Udruga hrvatskih
sudaca (UHS).#L#
Većinom glasova, devet "za" i tri "protiv", ukinute su odredbe po
kojima je za predsjednika suda iznimno mogla biti izabrana i osoba
koja ne obnaša sudačku dužnost, uz uvjet da je istaknuti pravnik
koji ispunjava uvjeta za suca tog suda, te da takvu osobu Državno
sudbeno vijeće (DSV) naknadno može izabrati za suca.
U odluci Ustavnog suda obrazlaže se kako to ne znači da zakonodavac
nema pravo propisivati drugačije uvjete za imenovanje predsjednika
sudova. No, pritom mora poštivati pretpostavku da za predsjednika
suda mora biti izabran sudac koji je prošao postupak izbora u DSV-u,
jer to proizlazi iz načela vladavine prava, neovisnosti i
samostalnosti sudbene vlasti i jednakosti svih pred zakonom.
Sudac Petar Klarić smatrao je da te odredbe nisu protustavne, a ako
jesu tada je, po njegovom mišljenju, neustavna i odredba po kojoj za
predsjednika Vrhovnog suda može biti izabrana osoba koje nije
sudac, ali je istaknuti pravnik koji ima uvjete za suca tog suda.
Sutkinja izvjestiteljica Jasna Omejec objasnila je da je
predsjednik Vrhovnog suda, u odnosu na sve druge predsjednike
sudova, ustavna institucija jedinstvenog ustavnopravnog položaja
koji dobiva činjenicom da u njegovom izboru sudjeluju sve tri grane
vlasti i da ga bira Sabor, a ne imenuje ministar pravosuđa kao sve
druge predsjednike sudova. Odnosi se to i na osobu koja nije sudac,
a ispunjava uvjete za suca Vrhovnog suda, pri čemu nije ustavno
sporno da ju DSV mora naknadno potvrditi za suca.
Klarić je bio za ukidanje prijelazne odredbe o ponovnom izboru svih
predsjednika sudova, koju je UHS također osporavao, jer u novom
načinu izbora predsjednika sudova ne vidi razlog za prekid mandata
dosadašnjih predsjednika sudova. Većina je sudaca, međutim, bila
drugačijeg mišljenja.
Među odredbama koje je UHS neuspješno osporavao je i odredba da
ministar pravosuđa imenuje predsjednike sudova. Sud je mišljenja
da ona nije neustavna.
Odredbu po kojoj ministar ne mora imenovati za predsjednika onog
kandidata kojem je sudačko vijeće dalo prednost, ustavni su suci
ocijenili nejasnom, ali ne i neustavnom.
(Hina) ggrb so