PRIVATIZACIJA DEVET PIK-OVA KREĆE KRAJEM RUJNA

PRIVATIZACIJA DEVET PIK-OVA KREĆE KRAJEM RUJNA Skupštine dioničara devet PIK-ova u kojima je provedena konsolidacija poslovanja, trebale bi tijekom kolovoza i rujna odlučivat o smanjenju ili povećanju kapitala društava, a nakon restrukturiranja već se u rujnu mogu očekivati i prvi natječaji za privatizaciju, doznaje se iz Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Da će privatizacija PIK-ova - županjske Sladorane, PIK-a Vrbovec, Vupika, Belja, Đakovštine, Kutjeva, Jasinja, Orahovice, te IPK Osijek - krenuti u kratkom roku ovog je tjedna na sjednici Vlade najavio i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić podnoseći izvješće o provedbi nagodbenog okvira za konsolidaciju devet tvrtki agroindustrijskog kompleksa. Iako taj okvir za konsolidaciju poslovanja i rješavanje 3,8 milijardi duga koje su "nakupili" devet PIK-ova nije u potpunosti izvršen, u HFP kažu da su dugovanja otpisom, dokapitalizacijom i reprogramiranjem u većem dijelu riješena i dovedena u "normalnije okvire". Time su stvorene pretpostavke za nastavak poslovanja, predviđeno restrukturiranje i konačno privatizaciju što je bio i glavni cilj Vlade da krene u konsolidaciju poslovanja tih velikih sustava. Doprinos banaka tijekom konsolidacije Vlada je ocijenila zadovoljavajućim kako u odnosu na prihvaćanje nagodbenog okvira, tako i na brzinu i kooperativnost, budući je dio društava već potpisao ugovore o reprogramu kredita. Sa dobavljačima nije postignut definirani nagodbeni okvir, no sve postojeće obveze su kroz kompenzacije podmirene ili nagodbom riješene čime je omogućeno preživljavanje i ulazak u novi proizvodni ciklus PIK-ova. Najteži dio nagodbe odvijao se sa radnicima koji kako je na sjednici Vlade rekao njezin potpredsjednik Slavko Linić "ne žele sudjelovati u sanaciji, i misle da to trebaju plaćati ostali građani i uspješni gospodarstvenici". Što se tiče državnih vjerovnika u izvješću se ocjenjuje da se nisu u cijelosti držali nagodbenog okvira, što se posebno očituje u nerealno visoko obračunatim kamatama HZZO-a, kao i odstupanju od zaključaka Croatia osiguranja i Hrvatskih šuma. Unatoč tome iskazanim pristupom i uz redefinirani nagodbeni okvir državni vjerovnici dat će značajniji doprinos financijskoj konsolidaciji, kažu u HFP-u. Nakon "čišćenja" bilanci za sve je PIK-ove predviđeno restrukturiranje i "razbijanje" na manje cjeline (tvrtke kćeri), budući privatizacija velikih "pikovskih" sustava nije baš najbolje rješenje. Takve su i preporuke međunarodnih savjetnika koji su pripomogli u konsolidaciji, a koji smatraju da će investitori prije posegnuti za malim tvrtkama koje imaju perspektivu. Na tom tragu je i mišljenje u HFP-u da će se privatizacija pojedinih PIK-ova odvijati brže, primjerice IPK Osijek koji već ima tvrtke kćeri koje bi mogle i već pobuđuju interes investitora poput mljekare, Kandita, tvornice ulja Čepin, šećerane i dr. Brža se privatizacija također očekuje i kod Orahovice, Đakovštine, PPK Kutjevo. Prema informacijama iz HFP kao i iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva interes za privatizaciju pojedinih dijelova PIK-ova već postoji, a nedavno su mediji pisali i o investitoru koji je zainteresiran za privatizaciju kompletnog Belja. U Ministarstvu poljoprivrede postoje i razmišljanja da bi se, pokaže li se konsolidacija najvećih poljoprivredno-prehrambenih sustava pravim putem za njihovo i oživljavanje cijelog sektora i dovede li do ulaska investitora, sličan okvir "nagodbe s vjerovnicima" moga primijeniti i za druge poljoprivredno- prehrambene i druge tvrtke. Dolazak jeseni i početak privatizacije bit će i pravi test ispravnosti takvih razmišljanja. Nasuprot njima za sada su pak mišljenja pojedinih seljačkih udruga koje drže da i takav oblik "sanacije", kao i mnogi prije njega, idu izravno na štetu seljaka proizvođača, i nemaju šanse za uspjeh.