ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Iz predloženog zakona o poljoprivrednom zemljištu treba brisati mogućnost koncesije za strance ili barem odgoditi tu mogućnost za desetak godina, treba učiniti sve da državnom zemljom raspolažu oni koji je
uistinu obrađuju, ne špekulanti koji joj mijenjaju namjenu, istaknuli su saborski zastupnici u popodnevnoj raspravi o spomenutom prijedlogu.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Iz predloženog zakona o poljoprivrednom
zemljištu treba brisati mogućnost koncesije za strance ili barem
odgoditi tu mogućnost za desetak godina, treba učiniti sve da
državnom zemljom raspolažu oni koji je uistinu obrađuju, ne
špekulanti koji joj mijenjaju namjenu, istaknuli su saborski
zastupnici u popodnevnoj raspravi o spomenutom prijedlogu. #L#
Davanju koncesija strancima, pogotovo na duži rok, usprotivio se
Vladimir Šeks (Klub HDZ-a), ističući da je poljoprivredno
zemljište veliko blago koje treba sačuvati, a umjesto koncesije
može se primjenjivati institut zakupa.
Zadršku prema stranim koncesionarima imao je i Ivan Kolar (Klub
HSS-a) tražeći da se taj institut odgodi barem za desetak godina.
Zastupnici su se suglasili da prednost u raspolaganju državnom
zemljom treba dati pravim poljoprivrednicima te naći načina da ih u
tome ne spriječavaju bogati špekulanti koji zemlju kupuju zbog
sasvim drugih inetersa.
Predložili su i drugačiju podjelu novaca od zakupa i prodaje. Traže
da te novce dijele samo županija i općina, odnosno grad na čijem se
području zemljište nalazi, a ne, kako traži Vlada da po četvrtina
iznosa pripadne državi i županiji, a polovica općini ili gradu.
Iz HDZ-a zamjereno je što su kod prvenstva kupnje hrvatski
branitelji stavljeni tek na peto mjesto, što se briše mogućnost da
im se državna zemlja daruje. Zamjeraju i što prije samog zakona nije
donijeta strategija gospodarenja zemljištem te najavljuju da neće
glasovati za predloženi zakon.
I iz IDS-a upozoravaju na propuste u zakonu, npr. ništa se ne kaže
što će biti ako ne zaživi program temeljem kojega je netko dobio
zemljšte. Zakon se mora doraditi, jer ako prođe kako je predložen,
"reže noge poljoprivrednicima", poručio je Dino Debeljuh.
Predloženi zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi osigurati
da što manje državne zemlje, a riječ je o 1,1 milijun hektara,
zarasta u korov. Da bi se to ostvarilo, odlučivanje o raspolaganju,
točnije o zakupu i prodaji spušta se na gradska, odnosno općinska
vijeća. Prednost se daje domaćem stanovništvu koje obrađuje zemlju
s ciljem stvaranja obiteljskog gospodarstva, a da bi se zemlja
dobila nužno je imati razrađen program korištenja.
U večernjem nastavku 13. sjednice Hrvatski je sabor raspravio i
izmjene Zakona o Hrvatskim šumana po kojima bi se to javno poduzeće
transformiralo u trgovačko društvo, te time završio današnji rad.
(Hina) ibob/bm dd