YU-US-zločini-sudovi-Politika-Kriminal-Sudovi US-WASH.TIMES-8.7.-MILOŠEVIĆ SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES8. VII. 2001.Mnogo složeniji slučaj"Zapovjedite li ubijanje 8000 nenaoružanih, izgladnjelih ljudi platit ćete ili životom,
ili doživotnim zatvorom bez mogućnosti pomilovanja. Na jednoj je razini sudski slučaj ratnih zločina protiv bivšeg jugoslavenskog diktatora tako jednostavan.Ne mislim pritom da je 8000 života jednostavno u bilo kojem smislu. Pravni postupak i procedura koju Haaški međunarodni sud za zločine mora slijediti nisu tako jednostavni. Moguće međunarodne političke posljedice samog Miloševićeva uhićenja, a još više suđenja, vrlo su složene. (...)Matematika masovnih ubijanja u povijesti 20. stojeća prevelika je. (...) Ružan dossier 20. stoljeća velik je razlog zašto se Milošević suočava sa suđenjem. Proglasiti kazneno odgovornima diktatore koji su sijali etničku mržnju i 'zločine protiv čovječnosti' nastojeći ostvariti političku vlast, pragmatičan je pokušaj da se 21. stoljeće oslobodi iste genocidne sudbine.No s Miloševićem na optuženičkoj klupi ponovno se pojavljuju pitanja o pravnoj i moralnoj ovlasti. Štoviše, političke odluke
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
8. VII. 2001.
Mnogo složeniji slučaj
"Zapovjedite li ubijanje 8000 nenaoružanih, izgladnjelih ljudi
platit ćete ili životom, ili doživotnim zatvorom bez mogućnosti
pomilovanja. Na jednoj je razini sudski slučaj ratnih zločina
protiv bivšeg jugoslavenskog diktatora tako jednostavan.
Ne mislim pritom da je 8000 života jednostavno u bilo kojem smislu.
Pravni postupak i procedura koju Haaški međunarodni sud za zločine
mora slijediti nisu tako jednostavni. Moguće međunarodne političke
posljedice samog Miloševićeva uhićenja, a još više suđenja, vrlo su
složene. (...)
Matematika masovnih ubijanja u povijesti 20. stojeća prevelika je.
(...) Ružan dossier 20. stoljeća velik je razlog zašto se Milošević
suočava sa suđenjem. Proglasiti kazneno odgovornima diktatore koji
su sijali etničku mržnju i 'zločine protiv čovječnosti' nastojeći
ostvariti političku vlast, pragmatičan je pokušaj da se 21.
stoljeće oslobodi iste genocidne sudbine.
No s Miloševićem na optuženičkoj klupi ponovno se pojavljuju
pitanja o pravnoj i moralnoj ovlasti. Štoviše, političke odluke
zapadnih čelnika mogle bi zakomplicirati njegovo suđenje.
Nuerneberg se na zadovoljavajući način suočio s podjelom između
'ratnog zločina' i 'ratnog djelovanja'. Auschwitz i drugi logori
smrti bili su mehanizirana industrija smrti koja nema ništa sa
zastrašenim vojnicima koji pucaju u ratne zarobljenike. Apsolutna
nacistička razina zla prerasla je sive zone i nijanse.
No Nuernberg je postavio pitanja suvereniteta, kojima se nije tako
uspješno plovilo. Očiti su bili nacistički zločin, a snaga
saveznika nakon rata nadmoćna. Je li snažno i ispravno? Da
parafraziramo Mao Ce Tunga, čovjeka koji je isplanirao Tibet, ne
izrasta li 'pravno' jednostavno iz 'cijevi puške?'
Da, UN-ov sud ustanovljen je sporazumom, no Milošević namjerava
iskoristiti taj zamršeni, razlomljeni, argument. Haaška pravda,
kazat će, samo je osveta bogatih i moćnih pobjednika. On će kao
podmićivanje opisivati milijarde dolara zapadnjačke pomoći
poslane Srbiji dan nakon njegova uhićenja. On će iskorištavati
nezadovoljstvo Sjedinjenim Državama. Tvrdit će da Amerika
trenutačno drži pištolj. Njegovo podbadanje bit će 'tko ste vi da mi
sudite?'. (...)
U listopadu 2000., Haag je poslao subpoenu generalu američke vojske
Ericu Shinsekiju zbog američkih djelovanja počinjenih tijekom
uhićenja zapovjednika srpskog koncentracijskog logora. Bio je to
glup potez suda, ali Miloševiću daje streljivo za propitivanje
jurisdikcije i raspravu o definiciji ratnog zločina.
Milošević će igrati i druge lingvističke igre. Za one koji bi htjeli
sačuvati međunarodna suđenja za zločin genocida, ta je riječ bila
nesretno umanjivana i sakaćena. Milošević je visoku stopu
nataliteta kosovskih Albanaca nazvao 'demografskim genocidom' nad
Srbima. Preuzimajući Sadamovu iračku ulogu, Milošević je UN-ove
trgovinske sankcije protiv Srbije nazvao drugim oblikom
'genocida'.
Pa i ekološki ekstremisti redovito smanjuju vrijednost te riječi
optužujući protivnike sporazuma iz Kyota za 'genocid nad
planetom'.
Lukavi Milošević mogao bi, zapravo, iskoristiti Srebrenicu. Kako?
Trenutačno se pokolj u Srebrenici ne pojavljuje na Miloševićevoj
optužnici. UN-ovo tijelo optužilo ga je za zločine na Kosovu od
siječnja 1999. do lipnja 1999.
Dokazi koji povezuju Miloševića s pokoljima na Kosovu nedvojbeno
postoje, ali izbjegavanje Srebrenice miriše na političku
računicu.
Godine 1995., kad je svijet doznao za pokolj u Srebrenici,
predsjednik Clinton je Miloševića učinio svojim 'mirovnim
partnerom' u daytonskim sporazumima. Sjećate li se prigodnih
slikanja koja su veličala Clintona mirotvorca? Zašto bi američki
mirotvorac potpisao sporazum s ratnim zločincem? Tako loša
vanjskopolitička odluka mogla bi omesti suđenje Miloševiću za
jedan od njegovih najgnusnijih zločina", piše Austin Bay.