ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Broj akademski obrazovanih građana u Hrvatskoj prošle je godine "povećan" za 13.510; toliko je, naime, studenata diplomiralo na hrvatskim visokim učilištima tijekom 2000., objavio je Državni zavod za
statistiku.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Broj akademski obrazovanih građana u
Hrvatskoj prošle je godine "povećan" za 13.510; toliko je, naime,
studenata diplomiralo na hrvatskim visokim učilištima tijekom
2000., objavio je Državni zavod za statistiku.#L#
Najviše ih je diplomiralo na fakultetima, 84,2 posto, ili 11.413
studenata, a zatim na visokim školama - 1.599 studenata, ili 12,1
posto. Na ostalim visokim učilištima diplomiralo je nešto manje od
500 studenata - na veleučilištima 220, na umjetničkim akademijama
185, a na višim školama 93 studenta.
Među studentima koji su diplomirali prošle godine prevladavaju
redoviti studenti. Naime, od ukupnog broja 87,3 posto diplomiranih
je redovitih studenata, od kojih je 9.617 studiralo uz potporu
Ministarstva znanosti i tehnologije, a 1.402 su sami plaćali
studij. Diplomskim radom i/ili diplomskim ispitom studiranje je
završio i 2.491 izvanredni student.
Od ukupno 11.413 studenata koji su diplomirali na fakultetima njih
8.699 diplomiralo je na sveučilišnim studijima (traje najmanje
četiri godine), a stručni je studij (traje dvije do tri godine)
prošle godine završilo 2714 studenata.
Bez obzira na vrstu visokog učilišta, prošle je godine najviše
diploma kojima se stječe i stručni naziv, odnosno akademski
stupanj, izdano na studijima društvenih i humanističkih znanosti.
Potvrđuju to i podatci, primjerice, samo za fakultetske
sveučilišne studije. Tako je najmanje četverogodišnji fakultetski
studij tijekom 2000. završio 4.961 student društvenih i
humanističkih znanosti. Najbrojniji su među njima pak studenti
koji su završili ekonomski fakultet (1.633), zatim filozofski
(826), pravni (708) i pedagoški fakultet (645).
Slijede studenti tehničkih znanosti (arhitektura, građevina,
strojarstvo i dr.), na kojima je prošle godine diplomiralo 2.065
studenata.
Fakultetsku diplomu prošle je godine dobilo i 787 medicinara
(medicinski, stomatološki ili farmaceutsko-biokemijski
fakultet), 464 studenta diplomirala su na biotehničkim znanostima
(poljoprivredni, šumarski ili veterinarski fakultet), a diplomu
prirodoslovno-matematičkih fakulteta dobila su 422 studenta.
Statistika pokazuje i blagu 'prevlast' žena u stjecanju diploma.
Naime, od ukupnog broja (13.510) diplomu je prošle godine dobilo
55,6 posto, ili 7.506 studentica.
Žene uz to nešto ranije završavaju studij. Njihov udio veći je od
polovice u skupinama koje su diplomirale do 27. godine života.
Najveći je pak u najmlađoj dobnoj skupini, do 21. godine života,
gdje je od ukupno 265 diplomiranih čak 205 studentica. U dobnoj
skupini od 21. do 23. godine diplomirao je ukupno 4.691 student, od
kojih je 63,9 posto studentica. Najveći je broj studenata
diplomirao u dobi od 24. do 26. godine, njih 5.214 (od toga 56,3
posto studentica).
U daljnjim dobnim skupinama udio žena pada, iako, doduše, znatnije
pada i sam broj diplomiranih studenata. Tako su diplomu s 27 do 29
godina prošle godine stekla 1.644 studenta (od čega 737, ili 44,8
posto žena), između 30. i 38. godine života diplomiralo je 1.289
studenata, a više od 39 godina imalo je 407 diplomiranih studenata
(od čega 140 žena).
Iz mnogih statističkih podataka među zanimljivosti se mogu
uvrstiti i da su prošle godine Akademiju dramske umjetnosti
završili uglavnom muškarci - od 24 studenta koji su diplomirali
samo je šest žena, te da je sveučilišni studij teološkog fakulteta -
adventističkog prošle godine kraju priveo jedan student.
(Hina) bn db