ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - U zadnjih dvjesto godina nikada Hrvatska, čak ni u ratnim godinama, nije imala manje rođene djece nego prošle godine, izjavio je prof. Jakov Gelo, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, komentirajući
najnovije podatke Državnoga zavoda za statistiku po kojima je u Hrvatskoj 2000. rođeno 43.746 djece, a umrlo je 50.246 njezina stanovnika, što znači da je u prošloj godini prirodni prirast bio minus 6500 stanovnika.
ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - U zadnjih dvjesto godina nikada
Hrvatska, čak ni u ratnim godinama, nije imala manje rođene djece
nego prošle godine, izjavio je prof. Jakov Gelo, demograf sa
zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, komentirajući najnovije
podatke Državnoga zavoda za statistiku po kojima je u Hrvatskoj
2000. rođeno 43.746 djece, a umrlo je 50.246 njezina stanovnika,
što znači da je u prošloj godini prirodni prirast bio minus 6500
stanovnika. #L#
"Hrvatska neprekidno u posljednjih deset godina ima negativan
prirodni prirast stanovnika", izjavio je Gelo. Po njegovim
riječima, taj trend, koji je u zadnjih dvjesto godina najporazniji,
jer Hrvatska nikada nije u tom razdoblju duže od tri godine imala
negativan prirodni prirast, nije završen i on će se produbljavati i
sljedećih godina, a vjerojatno i desetljeća, što predviđaju i
demografi Ujedinjenih naroda.
Od pretposljednjeg popisa stanovništva Hrvatska je izgubila oko
150 tisuća stanovnika, ili 3,2 posto svojega pučanstva za razliku
od Europske unije koja je ostvarila isti toliki porast stanovnika,
zahvaljujući trajnim procesima useljavanja stanovništva, izjavio
je Gelo, dodavši kako se "crna demografska slika Europe" ne može
uspoređivati s Hrvatskom jer ona ima neusporedivo manji broj
stanovnika i više od pet puta manji dohodak po glavi stanovnika,
nego što ga ima Europska unija.
Početkom 19. stoljeća u Hrvatskoj je bilo između 60-65 tisuća
rođene djece, od 1880. do 1940. prosječno 120 tisuća, a 1909.
najviše, čak 141.110 novorođenčadi.
"Vlast mora shvatiti da su hrvatski demografski trendovi vrlo
nepovoljni i treba poduzeti odlučne mjere pozitivne populacijske
politike", izjavio je Gelo, dodavši kako najnovije mjere -
smanjenje rodiljskih naknada, reduciranje dječjeg doplatka na
socijalnu kategoriju i smanjenje olakšica zaposlenima s više djece
ne govore u prilog pronatalitetne politike.
"Neke od mjera pronatalitetne politike koje je 1996. bio prihvatio
Hrvatski sabor sada su obezvrijeđene", napominje Gelo, dodajući
kako postoji čitav niz mjera koje je 1985. uvela Švedska i koje su za
nekoliko godina dale izvanredne rezultate, te je primjerice za pet
godina porastao broj novorođenčadi s 85 tisuća na više od 120
tisuća.
(Hina) mc az