DOBIT POSLOVNIH BANAKA 1,7 MILIJARDI KUNA

DOBIT POSLOVNIH BANAKA 1,7 MILIJARDI KUNA Financijski rezultati poslovnih banaka u Hrvatskoj u 2000., gledano u cjelini, znatno su povoljniji nego u godini prije - konsolidirani financijski rezultat je pozitivan i iznosi 1,7 milijardi kuna, što je za 900 milijuna kuna više nego u 1999. Od ukupno 44 poslovne banke njih 37 ostvarilo je dobit tekuće godine u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna, dok je sedam banaka iskazalo ukupne gubitke od 252,6 milijuna kuna, podaci su iz Informacije Zavoda za platni promet o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka u 2000. godini. Sudeći po ostvarenim rezultatima, ocjenjuju u ZAP-u, moglo bi se reći da je prošla godina za hrvatsko bankarstvo značila godinu oporavka, odnosno konsolidacije i restrukturiranja. Pojedinačno iskazani podaci za pojedine banke, napominju istodobno iz ZAP-a, upozoravaju na sve izraženiju tendenciju koncentracije u hrvatskom bankarstvu. Tako se po visini udjela u ukupnoj dobiti izdvajaju četiri banke - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Riječka banka i Raiffeisenbank Austrija Zagreb. Te četiri banke u dobiti cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj sudjeluju sa visokih 78,5 posto ili sa 1,5 milijardi kuna, što je 840 milijuna kuna više nego godine prije. Po visini ostvarene dobiti prednjači Zagrebačka banka koja u ukupno ostvarenoj dobiti cjelokupnog bankarstva sudjeluje sa 47,4 posto. Doda li se tome udjel Privredne banke Zagreb od nešto manje od 20 posto, proizlazi da je u te dvije vodeće banke ostvareno više od dvije trećine ukupne dobiti u hrvatskom bankarstvu u 2000. Nakon četiri vodeće, izdvaja se još šest banaka (Bank Austria Creditanstalt Croatia, Erste & Steiermarkische bank, Hypo Alpe- Adria-Bank, Splitska, Varaždinska i Požeška banka) u kojima je ostvarena ukupna dobit od 231,2 milijuna kuna ili 12 posto ukupne dobiti. Ostalih 27 banaka realiziralo je ukupno 180,6 milijuna kuna dobiti, ili 9,5 posto. Ukupni pak gubici u tekućoj godini, koje je iskazalo sedam banaka, veći su od onih u godini prije za 6,4 posto, a iskazani iznosi kreću se najnižih 50,4 tisuće kuna do najviših 98,3 milijuna kuna. Pritom dvije banke - Istarska banka iz Pule i osječka Slavonska banka - sudjeluju u ukupno iskazanim gubicima sa gotovo 76 posto. Koncentracija u hrvatskom bankarstvu vidljiva je i iz podataka o ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj koja je na kraju prošle godine iznosila 112,9 milijardi kuna i u odnosu na godinu prije porasla je za 24,2 posto. Na četiri vodeće banke, svrstane po visini ostvarene dobiti (Zagrebačka banka, PBZ, Riječka banka, RBA) odnosi se 58,7 posto ukupne bankovne aktive. Pojedinačnu bilančnu sumu veću od tri milijarde kuna iskazalo je osam banaka, a one u strukturi ukupne aktive sudjeluju sa 74,9 posto. Kod devet uglavnom manjih banaka zabilježen je pad vrijednosti aktive, a kod svih ostalih rast. Prihodi banaka u prošloj su godini iznosili 11,6 milijardi kuna, ili 12,1 posto više nego u godini prije, a rasli su brže od rashoda za 8,5 indeksnih poena. Rashodi banaka bili su 9,8 milijardi kuna, odnosno za 3,6 posto veći nego u 1999. U strukturi ukupnih prihoda poslovnih banaka najzastupljeniji su prihodi od kamata s udjelom od 69,6 posto (prema 70,5 posto u 1999.) Prihodi od kamata lani su iznosili 8,1 milijardu kuna, što je za 10,8 posto više nego u godini prije. Pritom je više od dvije trećine kamatnih prihoda ostvareno na temelju odobrenih bankarskih kredita. Ti su prihodi lani iznosili 5,5 milijardi kuna (0,6 posto više nego u 1999.), od čega je 48 posto odnosi na kamate na temelju odobrenih kredita obračunate trgovačkim društvima, 42,2 posto stanovništvu, a preostalih 9,8 ostalim sektorima. Po podacima ZAP-a, u strukturi rashoda hrvatskih poslovnih banaka lani nije bilo značajnijih promjena - kamatni trošak zastupljen je sa 38,5 posto, administrativni troškovi 33,6 posto i ostali redovni troškovi sa 19,6 posto. Ukupni kamatni troškovi banaka iznosili su 3,8 milijardi kuna, što je 6 posto odnosno 213,3 milijuna kuna više nego u godini prije. U njihovoj su strukturi najzastupljeniji - sa 68,6 posto kamatni troškovi na primljene depozite, dok se na kamatne troškove na primljene kredite odnosi 29,6 posto. Pritom je udjel tih dvaju troškova u ukupnim kamatnim troškovima zadržan na gotovo istoj razini kao i prethodne godine. Na ime kamata na primljene depozite banke su lani izdvojile 2,6 milijardi kuna, ili 191,9 milijuna kuna više nego u 1999., pri čemu više od 69 posto tih kamata pripada stanovništvu. Napominjući da su opći administrativni troškovi prema prethodnoj godini porasli za 14,8 posto na 3,3 milijarde kuna, u ZAP-u ocjenjuju da visoka razina tih troškova u strukturi ukupnih rashoda upozorava na realtivnu nerazvijenost hrvatskog bankarskog sustava prema svjetskim trendovima.