NOVI ZAKON O BANKAMA UKIDA ŠTEDIONICE?

NOVI ZAKON O BANKAMA UKIDA ŠTEDIONICE? Predstavnici štedionica zatražit će od nadležnih institucija - Ministarstva financija, Vlade, Hrvatske narodne banke, te saborskih zastupnika, da se štedionice 'vrate' u prijedlog novog zakona o bankama, a temeljni kapital za njih da bude ili 7,2 milijuna kuna ili 10 milijuna kuna. Zaključak je to današnjeg sastanka Odbora za štedionice pri Sektoru za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore. Radnu verziju novog prijedloga zakona o bankama Hrvatska je narodna banka poslala na razmatranje bankama i štedionicama, očekuje se da idući tjedan o njemu raspravlja Vlada, a da ga Sabor raspravi u srpnju. Predstavnici štedionica posebno su ogorčeni zato što je "preko noći" došlo do promjene prvog prijedloga zakona u kojemu su bile zadažane štedionice s prijedlogom o temeljnom kapitalu od 7,2 milijuna kuna, a iz novog su prijedloga izbrisane. Štedionice se sada izbacuju iz zakona, upozorava predsjednik Uprave Štedionice "Dora" Mato Filipović. Zatražio je da se pismeno još jednom na to upozore nadležne institucije, te da se štedionice vrate u zakon i "time bar dijelom zaštiti malo hrvatsko bankarstvo za malog hrvatskog čovjeka". Predstavnici štedionica upitali su i da li je temeljni kapital jedini kriterij za opstanak, čemu služi povećanje temeljnog kapitala, upozorili da to ničim nije argumentirano. Naime, radnim je prijedlogom novog zakona predviđeno da temeljni kapital za banke bude 40 milijuna kuna, dok bi štedionice do početka iduće godine svoj temeljni kapital morale povećati na 20 milijuna kuna, te ga postupno povećavati i do kraja 2005. doći do 40 milijuna kuna. I važeći je Zakon o bankama tražio povećanje temeljnog kapitala štedionica, pa predstavnici štedionica smatraju da ih se sustavno uništava, sumnjaju da i iza najnovijih prijedloga stoji želja da ih se okrupni, ili da nestanu. Ne treba kriterij biti da li je netko veliki ili mali, nego je li dobar ili ne, može li opstati ili ne, ističe predsjednica Uprave Štedionice Sa-ga Amalija Ikšić. Naglašava da u pet godina štedionice ne bilježe pad štednje ili plasmana, a HNB ima instrumentarij za njihovu kontrolu. Kao i većina drugih sudionika rasprave i ona je zatražila da temeljni kapital za štedionice bude 7,2, ili 7,5, ili 10 milijuna kuna kako bi one opstale. Kao mogućnost koja, inače, preostaje štedionicama spomenuto je preoblikovanje u štedno kreditne zadruge što neki ocjenjuju nazadovanjem. Na današnjem sastanku dvadesetak predstavnika štedionica istaknuto je također da bi štedionicama koje imaju dozvolu za rad trebalo dopustiti da nastave raditi, a zakonom ograničiti osnivanje novih, te upozoreno da bi likvidacija štedionica donijela veliku štetu.