ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - O slobodi i pravu na javnu riječ uniformiranih javnih službenika, posebice vojnika, večeras je u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu govorio ugledni francuski profesor pravnih znanosti hrvatskoga
podrijetla Mark Gjidara.
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - O slobodi i pravu na javnu riječ
uniformiranih javnih službenika, posebice vojnika, večeras je u
Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu govorio ugledni
francuski profesor pravnih znanosti hrvatskoga podrijetla Mark
Gjidara.#L#
Predavanje profesora Gjidare suorgnizirali su HMI i Udruga za
demokratsko društvo (UDD) iz Zagreba, zato što bi ta tema, kako je
rečeno, mogla biti zanimljiva i hrvatskoj javnosti.
Odgovor na pitanje kako uniformirane osobe mogu ostvariti temeljno
ljudsko pravo na slobodu izražavanja i uskladiti ga sa svojim
obvezama, Gjidara je strukturirao na tri razine.
Najprije je govorio o općoj problematici odora te njihovu značenju,
a potom o pravnomu okviru kojim je utvrđeno pravo na javnu riječ
uniformiranih javnih službenika u Francuskoj, SAD i Njemačkoj te o
europskim standardima na tom području.
I dok je odora identični odjevni predmet osoba koje pripadaju
određenoj skupini, označava je i oprečna teza - biti različit od
drugih, a pripadati sasvim određenoj skupini, podsjetio je
Gjidara.
Od svih uniformiranih javnih službenika u Francuskoj, najsuženije
pravo izražavanja imaju vojnici, a ta distanca između vojske i
društva ima institucionalne, sociološke i pravne razloge.
Što je vojnik na višoj funkciji njegova sloboda izražavanja mora
biti usklađenija s francuskom državnom politikom, napomenuo je
Gjidara.
O čvrstomu hijerarhijskom sustavu u francuskoj vojsci govori,
primjerice, i podatak koji je još donedavno vrijedio - da vojnik
nije mogao oženiti ženu koja u miraz nije mogla donijeti određeni
iznos franaka.
U važećemu pravilniku iz 1972. pak stoji da pravo na mišljenje
francuskih vojnika nije ograničeno, ali javno izražavanje
mišljenja jest, jer vojnik može javno istupiti tek nakon
prethodnoga odobrenja nadređenoga.
Europske tendencije upućuju pak na poseban položaj vojske kao
političke neutralne institucije koja se treba "držati" dalje od
političkih utjecaja, a u kojoj će snaga hijerarhijskoga načela
isključiti različitost mišljenja.
To zadnje spomenuto načelo, rekao je Gjidara, puno teže prihvaća
profesionalna vojska.
Među brojnim pitanjima koje je publika postavila profesoru Gjidari
bilo je i što bi on, kao vrstan pravnik, savjetovao premijeru Račanu
ako glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu
Carla del Ponte od Hrvatske zatraži izručenje nekih hrvatskih
časnika.
Istaknuvši da je na prvomu mjestu legalist, Gjidara je dodao da bi
trebalo vidjeti dokaze na kojima se temelje moguće optužnice te da
bi se mogućim optuženicima trebalo najprije suditi u Hrvatskoj jer
su djela za koja bi ih se teretilo počinjena na tlu Hrvatske.
(Hina) ip dd