ZAGREB, 4. srpnja (Hina)- Hrvatski sabor raspravio je večeras o izmjenama zakona kojima bi se uvela treća skupina područja posebne državne skrbi, a koja bi obuhvaćala nerazvijena područja i 19 pograničnih općina.
ZAGREB, 4. srpnja (Hina)- Hrvatski sabor raspravio je večeras o
izmjenama zakona kojima bi se uvela treća skupina područja posebne
državne skrbi, a koja bi obuhvaćala nerazvijena područja i 19
pograničnih općina. #L#
U prve dvije skupine ulaze područja koja su bila okupirana tijekom
Domovinskog rata, a u treću bi zbog ekonomske nerazvijenosti i
strukturnih poteškoća, te po demografskom kriteriju ušlo ukupno
osadesetak općina, kazao je zamjenik ministra za javne radove,
obnovu i graditeljstvo Venko Ćurlin, obrazlažući konačni prijedlog
izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi.
Kao novinu istaknuo je i to što bi građani, a radi se uglavnom o
izbjeglicama iz BiH, stekli pravo na otkup državnih stanova i kuća
na tom području, ako u njima borave neprekidno 10 godina.
Uz to, državljani Hrvatske koji ne žive na tom području, ali na
njemu imaju razrušenu kuću ili stan, a nemaju kuću ili stan negdje
drugdje, imali bi pravo na besplatni građevinski materijal.
Ćurlin je dodao je da bi državni službenici na tim područjima
izgubili pravo na poseban dodatak na plaće, ali bi imali porezne
olakšice koje imaju svi stanovnici na tim područjima.
Klubovi zastupnika SDP-a, HSLS-a i HSS-a podržali su zakonski
prijedlog, ističući nadu da će se, zahvaljujući poticajnim
mjerama, stanovništvo zadržati na tim područjima.
Zastupnici HDZ-a, međutim, neće glasovati za zakon jer drže da se
situacija na područjima posebne državne skrbi pogoršava, te da
vladine mjere ne poboljšavaju, nego pogoršavaju situaciju.
Hrvatski sabor je večeras raspravio i o prijedlogu zakona o
poticanju malog gospodarstva koje zapošljava oko 63 posto ukupno
zaposlenih u gospodarstvu, a u brutto domaćem proizvodu sudjeluje s
oko 55 posto.
Zakonom bi se definirali ciljevi, program razvoja i mjere za
poticanje malog gospodarstva, koje obuhvaća obrt, zadruge, te mala
i srednje velika poduzeća, kazao je zamjenik ministra za obrt, malo
i srednje poduzetništvo Ivan Knok.
Istaknuo je da se pod malim gospodarstvom podrazumijevaju poduzeća
s godišnjim prometom do 40 milijuna kuna i koja zapošljavaju do 250
radnika, a takva čine više od 90 posto svih poslovnih subjekata u
gospodarstvu.
Većina je zastupnika podržala zakonski prijedlog, ističući kako je
malo gospodarstvo najvažniji segment gospodarstva, pa ga treba
poticati. Upozorili su, međutim, na probleme, kao što su sporost
procedure za odobravanje kredita i nepovoljne uvjete kreditiranja,
nelikvidnost, te sporost sudstva u rješavanju gospodarskih
sporova.
Hrvatski sabor 13. sjednicu nastavlja sutra.
(Hina) ibob/mb/nb vkn