BEČ-SUKCESIJA-PRESS: STARA DEVIZNA ŠTEDNJA U SREDIŠTU INTERESA

izvještava: Igor Ilić BEČ, 29. lipnja (Hina) - Pitanje stare devizne štednje građana i izručenje Slobodana Miloševića Haškom tribunalu bili su u središtu zanimanja na konferenciji za novinare nakon potpisivanja okvirnog sporazuma o sukcesiji SFRJ u petak u Beču.#L# Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ocijenio je da bi pitanje stare devizne štednje trebalo razriješiti što je prije moguće "kako ne bi bio ugrožen budući razvoj gospodarske suradnje među zemljama sljednicama". "Najveći se dio problema odnosi na Ljubljansku banku, uspostavili smo mehanizme rješavanja i nadamo se da će funkcionirati. U mojoj zemlji mnogo je ljudi koji vjeruju da trebaju biti isplaćeni. Vjerujem da je svima u interesu da se to pitanje što prije riješi, pa tako i Sloveniji koja je najdjelotvornija u prihvaćanju europskih standarda", izjavio je Lagumdžija. Po njegovim riječima uoči potpisivanja sporazuma nastale su određene nejasnoće kad je o načinu rješavanja problema stare devizne štednje riječ. Iz diplomatskih izvora doznaje da slovenska strana spori BIS-ovu (Banka za međunarodna poravnanja) kandidaturu bivšeg guvernera švicarske Narodne banke Hansa Meyera za posrednika oko tog pitanja. Zasad po riječima međunarodnog posrednika za sukcesiju Arthura Wattsa ta nominacija ostaje otvoreno pitanje. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, potvrdivši da je imenovanje posrednika otvoreno, kaže da bi svaku državu prethodno oko toga trebalo konzultirati. On je osim toga upozorio da se stara devizna štednja ne odnosi samo na Ljubljansku banku. "Jamac štednje bila je Narodna banka Jugoslavije, a to se odnosi na sve banke. Puno je novaca potrošio Miloševićev režim i nijedna zemlja bivše Jugoslavije ne bi trebala biti obvezatna platiti Miloševićeve ratove" naglasio je Rupel. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula na konferenciji za novinare izrazio je nadu da će se to pitanje rješiti u narednih nekoliko mjeseci u interesu građana koji su svoj novac povjerili bankama u bivšoj Jugoslaviji. U izjavi za hrvatske novinare nakon svečanog dijela bečkog potpisivanja Picula je kazao kako se nada svojevrsnom kompromisu koji će zadovoljiti štediše i omogućiti Sloveniji da u rješavanju toga pitanja iskaže vjerodostojnost priličnu zemlji koja njeguje europske standarde i perspektivu. "Mislim da je dosad zapreka bila mišljenje Ljubljane da je novac kao dio federalne aktive potrošio Miloševićev režim na svoje ratove. No izjava da je devizna štednja građana ispaljena u obliku topovskih granata doista je bizarna i bolje da nije ni izgovorena. Pregovori sa Slovenijom o otvorenim pitanjima se razvijaju, a u okviru toga i oko stare devizne štednje. To je i dio sukcesijskih pregovora u čemu interes imaju također Bosna i Hercegovina i Makedonija pa se nadamo da će doći do rješenja koje će zadovoljiti štediše", izjavio je hrvatskim novinarima Picula. Na konferenciji za novinare od jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića zatraženo je da pojasni tezu prema kojoj je izručenje Slobodana Miloševića u Haag zaobilaženje jugoslavenskog ustava i neće li to ugroziti opstojnost Jugoslavije. "Miloševićeva osobna sudbina nema veze sa sudbinom Jugoslavije. Mislim da moramo izbjeći državnu krizu, a što se političkih posljedica tiče u smislu međustranačkih odnosa one su moguće. Kao pravnik ne mislim da je zaobiđen jugoslavenski ustav. Mi smo potaknuli stvaranje pravnoga okvira za izručenje i zaključili da izručenja neće biti dok se jugoslavenski ustavni sud ne izjasni o vladinoj uredbi o suradnji s Haškim sudom. Kako je ustavni sud suspendirao njezinu provedbu mi smo postupili u skladu s Poveljom UN-a koja od nas kao članice traži suradnju s UN-ovim Tribunalom", kazao je Svilanović. Predstavnici ostalih zemalja sljednica upitani su da ocijene kakve će Miloševićevo izručenje imati posljedice na stabilnost regije. "To je velika vijest za obitelj žrtava zla kojega je nanio Milošević. To je i globalno dobra vijest za međunarodno pravo jer se potvrđuje da se ne može činiti zločine na svom lokalnom prostoru i proći nekažnjeno", ustvrdio je hrvatski ministar Picula. Bosanskohercegovački ministar Lagumdžija pak drži da je jedna od najvažnijih posljedica izručenja što se krivnja za ratne zločine individualizira, a ne nameće nacionalnom kolektivitetu. Makedonski vicepremijer Ilija Filipovski je kazao da je to prava poruka u pravo vrijeme posebice za njegovu zemlju "čiji su dio teritorija okupirali albanski teroristi". Slovenski ministar Rupel ocijenio je da je izručenje znak da su loša vremena definitivno iza nas, a da slijedi razdoblje koje nudi perspektivu. (Hina) ii dh