VLADA ODOBRILA SKLAPANJE UGOVORA O SUKCESIJI

ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas je odobrila sklapanje ugovora između država sljednica o pitanjima sukcesije bivše SFRJ kojim se uređuju pitanja vezana za podjelu pokretne i nepokretne bivše savezne imovine, diplomatske i konzularne imovine, financijskih sredstava i odgovornosti, arhive, mirovina te drugih prava. #L# Predstojnik Vladina Ureda za sukcesiju Božo Marendić ocijenio je da je tim sporazumom Hrvatska ostvarila osam do devet posto manje od idealnog dijela. Po podatcima koje je iznio pred članove Vlade, Hrvatska je u podjeli dobila oko 140 milijuna dolara imovine u zlatu. Uz to radi se i o 250 milijuna dolara gotovine deviznih rezervi, oko 50 milijuna dolara u imovini istog ranga u inozemstvu. Radi se i o potraživanjima bivše države od bivšeg Sovjetskog Saveza (ukupno oko dvije milijarde dolara), te potraživanjima od Iraka. Sporazumom je dogovoreno, kaže Marendić, da nekretnine koje se nalaze u Hrvatskoj i pripadaju Hrvatskoj, da joj pripadaju i sve pokretnine koje su se na dan proglašenja samostalnosti nalazili u Hrvatskoj, pa bi prema tome Hrvatskoj trebali biti vraćeni i otuđeni kanaderi i neka imovina s Brijuna. Sva kulturna dobra za koja mislimo da su važna za našu kulturnu povijest, a nalaze se u bivšim saveznim ustanovama i ambasadama, trebaju se vratiti, ističe. Marendić je izvijestio da se, prema ugovoru, treba vratiti i sva arhiva koja je bespravno otišla u Beograd, a odnosi se na npr. arhivu vezanu za narodnooslobodilački rat u Hrvatskoj, za NDH, te film, da se Hrvatskoj treba vratiti i sve opljačkano kulturno blago. Predstojnik Ureda za sukcesiju kaže kako je sporazumom Hrvatska primjerice dobila vrijednost od 2 milijarde američkih dolara u stanovima bivše JNA, a procjenjuje da vrijednost vojne imovine prelazi postotak koji bi Hrvatskoj pripao. Marendić je članove Vlade detaljnije izvijestio i o pregovorima o sukcesiji koji traju više od osam godina, a SR Jugoslavija ih je za Miloševićeve vladavine opstruirala svojatajući sebi pravo da je nasljednica bivše države. Pregovori su nastavljeni nakon pada Miloševićeva režima i već se na prvom sastanku pokazalo da jugoslavenska komisija postaje kooperativnija. Sporazum o sukcesiji postignut je na pregovorima u Beču u svibnju ove godine. Marendić ističe da je njegova osnova definicija bivšeg društvenog vlasništva kao privatnog, a ne kako državnog, kako je to cijelo vrijeme tvrdila SRJ. Vrijedna imovina koju su pregovarači uspjeli sagledati, a Marendić se nada da će se uspjeti i podijeliti, osigurava međunarodna zajednica. Dio je zajedničke imovine "iscurio", uglavnom ju je potrošila SRJ dijelom i uz pomoć međunarodne zajednice, kaže Marendić, dodajući da se ne zna o kolikoj je imovini riječ. Izvijestio je da su za nedavnih pregovora u Beču veliko iznenađenje bili zahtjevi nekih zemalja. Tako su BiH i Makedonija zatražile da najveći dio preostale imovine podijele te dvije zemlje i Kosovo kao bivše nerazvijene republike i pokrajine koje su loše prolazile u bivšoj SFRJ. Drugi je veliki zahtjev postavila SRJ tražeći da se od preostalih sredstava stvori poseban fond iz kojeg bi se financirale mirovine pripadnika bivše JNA i saveznih ustanova. Taj je zahtjev za države sljednice bio "težak" 4,5 milijardi dolara. Slovenija je pak na pregovorima prvi put izrekla svoj stav o pokrivanju obveza vezanih za staru deviznu štednju. Njezin je zahtjev bio da se to namiri iz deviznih rezervi bivše države, zatim da se ona odrekne svog dijela u drugoj imovini, ali da je se oslobodi obveze prema štedišama, a zadnji je prijedlog bio da država u kojoj je štednja prikupljena treba i podmiriti obveze prema štedišama. Hrvatski je stav bio da je za tu imovinu odgovorna država u čijem je vlasništvu i u kojoj je sjedište banke. Kao kompromisno rješenje prihvaćeno je da se taj problem isključi i da se pregovori o staroj deviznoj štednji nastave pod pokroviteljstvom Bazelske banke (za međunarodna poravnanja), izvijestio je Marendić. (Hina) bn/bm mć