CRKVENAC: HRVATSKA NIJE PRED BANKROTOM

CRKVENAC: HRVATSKA NIJE PRED BANKROTOM Ne stoje ocjene da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je danas u Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da dodatno zaduživanje države ne predstavlja opasnost, jer Hrvatska nije visoko zadužena zemlja. Obrazlažući prijedlog rebalansa proračuna, ministar je istaknuo da se rebalans provodi zbog osiguravanja sredstava za decentralizaciju, te stoga što bi se od 1. srpnja sredstva za mirovine uplaćivala i isplaćivala iz Državne riznice. Rebalans se provodi i zbog smanjenja planiranih prihoda od privatizacije za dvije milijarde kuna, a za taj iznos Vlada traži odobrenje za dodatno zaduženje. Da li ćemo se za toliko zadužiti, ovisi o prihodima od privatizacije koji su sada planirani na 6,5 milijardi kuna, kaže Crkvenac. Istaknuo je da se ti prihodi neće ostvarivati pod svaku cijenu, nego samo ako se zaključi da se privatizacija nekih poduzeća isplati. Zaduženje države nije nikakva opasnost jer Hrvatska ima dobar rejting i to može učiniti po vrlo povoljnim uvjetima i na domaćem i na inozemnom tržištu, tvrdi Crkvenac. Nema opasnosti ni od rasta proračunskog deficita i neće biti veći od planiranih 5,3 posto BDP-a, kazao je Crkvenac, istaknuvši da postoji tendencija pada jer je u odnosu na 1999. deficit smanjen za tri milijarde kuna. Problem predstavljaju samo deficiti fondova, ponajviše mirovinskog, naveo je. Ne stoje ocjene u javnosti da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kaže Crkvenac. No, priznaje da poteškoća u proračunu ima s pojedinim rashodima koji bi do kraja godine mogli biti veći nego što se planiralo. Istaknuo je da Vlada radi na pitanjima nekih rashoda, te da treba razriješiti neke dvojbe. Naveo je da je ova Vlada u godinu i pol dana povećala socijalna davanja za pet milijardi kuna, a da je pod optužbama da stalno sječe ta prava. Vlada ne vodi restriktivnu socijalnu politiku, no to nije uspjela objasniti javnosti, kaže Crkvenac. Ističe, također, da će i dalje inzistirati da se ne ide u povećanje proračunskih rashoda, ali ni prihoda jer bi se time ušlo u džep građana i gospodarstva. Nećemo odustati od restriktivne fiskalne politike jer ona potiče rast gospodarstva, kazao je Crkvenac, potkrijepivši tvrdnju podacima o rastu industrijske proizvodnje, prometa u trgovini, te zaustavljanjem rasta nezaposlenosti, što, kaže, nije samo sezonska pojava. U razvijenim, kao i zemljama u tranziciji gospodarski se rast usporava, dok će u Hrvatskoj, nakon prošlogodišnjeg rasta od 3,7 posto, ove godine znatno premašiti četiri posto, kaže ministar. Osvrnuo se i na mišljenja da je Vlada pogriješila ukinuvši zaštitnu kamatu na porez na dobit. Taj je mehanizam omogućio vlasnicima da iz poduzeća izvuku 12 milijardi kuna dobiti, ne plativši na nju poreze, a država im je još ostala i dužna, zaključio je Crkvenac. Nakon njegova izlaganja uslijedio je niz replika zastupnika HDZ-a koji su pitali kakva je to socijalna politika kada se smanjuju plaće, kako se može tvrditi da Hrvatska nije prezadužena, kada je vanjski dug porastao, a opovrgavali su i ministrove navode o zaštitnoj kamati. Ako je doista nestalo 12 milijardi kuna, zašto Vlada ne traži taj novac i pokrene postupke protiv odgovornih, pitao je Zlatko Mateša. Činjenica je da su od 1996. do 1998. ulaganja iz dobiti iznosila oko 26 milijardi kuna, a da je ukupna dobit iznosila 38 milijardi, kaže Crkvenac. Po vašem je zakonu ta razlika od 12 milijardi kuna izvučena legalno, pa nije kolegijalno da mene pitate o tomu, odgovorio je ministar financija. Složio se, pak, s tvrdnjama da plaće nisu prevelike. No, istaknuo je da su za bivše vlasti povećane plaće u neprivredi, iz proračunskog novca, a bez ikakve osnove u rastu proizvodnje. Dodao je da je od 1997. do 1999. proračun povećan s 36 na 49 milijardi kuna i to je, kaže, katastrofalna greška jer je taj novac izvučen od poduzeća i stanovništva.