ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Ne stoje ocjene da je Hrvatska u depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je danas u Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da dodatno zaduživanje države ne
predstavlja opasnost, jer Hrvatska nije visoko zadužena zemlja.
ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Ne stoje ocjene da je Hrvatska u
depresiji i pred bankrotom, a proračun u konfuziji, kazao je danas u
Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac, istaknuvši da
dodatno zaduživanje države ne predstavlja opasnost, jer Hrvatska
nije visoko zadužena zemlja. #L#
Obrazlažući prijedlog rebalansa proračuna, ministar je istaknuo da
se rebalans provodi zbog osiguravanja sredstava za
decentralizaciju, te stoga što bi se od 1. srpnja sredstva za
mirovine uplaćivala i isplaćivala iz Državne riznice.
Rebalans se provodi i zbog smanjenja planiranih prihoda od
privatizacije za dvije milijarde kuna, a za taj iznos Vlada traži
odobrenje za dodatno zaduženje.
Da li ćemo se za toliko zadužiti, ovisi o prihodima od privatizacije
koji su sada planirani na 6,5 milijardi kuna, kaže Crkvenac.
Istaknuo je da se ti prihodi neće ostvarivati pod svaku cijenu, nego
samo ako se zaključi da se privatizacija nekih poduzeća isplati.
Zaduženje države nije nikakva opasnost jer Hrvatska ima dobar
rejting i to može učiniti po vrlo povoljnim uvjetima i na domaćem i
na inozemnom tržištu, tvrdi Crkvenac.
Nema opasnosti ni od rasta proračunskog deficita i neće biti veći od
planiranih 5,3 posto BDP-a, kazao je Crkvenac, istaknuvši da
postoji tendencija pada jer je u odnosu na 1999. deficit smanjen za
tri milijarde kuna. Problem predstavljaju samo deficiti fondova,
ponajviše mirovinskog, naveo je.
Ne stoje ocjene u javnosti da je Hrvatska u depresiji i pred
bankrotom, a proračun u konfuziji, kaže Crkvenac. No, priznaje da
poteškoća u proračunu ima s pojedinim rashodima koji bi do kraja
godine mogli biti veći nego što se planiralo.
Istaknuo je da Vlada radi na pitanjima nekih rashoda, te da treba
razriješiti neke dvojbe.
Naveo je da je ova Vlada u godinu i pol dana povećala socijalna
davanja za pet milijardi kuna, a da je pod optužbama da stalno sječe
ta prava. Vlada ne vodi restriktivnu socijalnu politiku, no to nije
uspjela objasniti javnosti, kaže Crkvenac.
Ističe, također, da će i dalje inzistirati da se ne ide u povećanje
proračunskih rashoda, ali ni prihoda jer bi se time ušlo u džep
građana i gospodarstva.
Nećemo odustati od restriktivne fiskalne politike jer ona potiče
rast gospodarstva, kazao je Crkvenac, potkrijepivši tvrdnju
podacima o rastu industrijske proizvodnje, prometa u trgovini, te
zaustavljanjem rasta nezaposlenosti, što, kaže, nije samo sezonska
pojava.
U razvijenim, kao i zemljama u tranziciji gospodarski se rast
usporava, dok će u Hrvatskoj, nakon prošlogodišnjeg rasta od 3,7
posto, ove godine znatno premašiti četiri posto, kaže ministar.
Osvrnuo se i na mišljenja da je Vlada pogriješila ukinuvši zaštitnu
kamatu na porez na dobit. Taj je mehanizam omogućio vlasnicima da iz
poduzeća izvuku 12 milijardi kuna dobiti, ne plativši na nju
poreze, a država im je još ostala i dužna, zaključio je Crkvenac.
Nakon njegova izlaganja uslijedio je niz replika zastupnika HDZ-a
koji su pitali kakva je to socijalna politika kada se smanjuju
plaće, kako se može tvrditi da Hrvatska nije prezadužena, kada je
vanjski dug porastao, a opovrgavali su i ministrove navode o
zaštitnoj kamati.
Ako je doista nestalo 12 milijardi kuna, zašto Vlada ne traži taj
novac i pokrene postupke protiv odgovornih, pitao je Zlatko
Mateša.
Činjenica je da su od 1996. do 1998. ulaganja iz dobiti iznosila oko
26 milijardi kuna, a da je ukupna dobit iznosila 38 milijardi, kaže
Crkvenac. Po vašem je zakonu ta razlika od 12 milijardi kuna
izvučena legalno, pa nije kolegijalno da mene pitate o tomu,
odgovorio je ministar financija.
Složio se, pak, s tvrdnjama da plaće nisu prevelike. No, istaknuo je
da su za bivše vlasti povećane plaće u neprivredi, iz proračunskog
novca, a bez ikakve osnove u rastu proizvodnje. Dodao je da je od
1997. do 1999. proračun povećan s 36 na 49 milijardi kuna i to je,
kaže, katastrofalna greška jer je taj novac izvučen od poduzeća i
stanovništva.
Na te ministrove tvrdnje za replike su se prijavili brojni
zastupnici HDZ-a, no svoje mišljenje iznijet će u poslijepodnevnom
nastavku sjednice.
(Hina) ibob/mb/nb sšh