RFE-HRVATSKO BANKARSTVO-27-6

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 27. VI. 2001. Zagreb: zabrana bankarskih provizija Prilog Milana Gavrovića "Nedavno je jedan ugledni privrednik izjavio da nudi nagradu svakome tko mu kaže u kojoj banci može dobiti kredit s manjim troškom od 17 do 18 posto. 'Kamate su znatno manje', kaže on, 'ali kad platim razne provizije i takse, kredit me košta najmanje toliko'. Slično iskustvo imaju i građani, kad kupuju na kredit, koji trgovci, u suradnji s bankama, nude uz samo 7 do 9 posto kamata. Trik, koji se ne spominje ni u jednom oglasu, jeste da je roba na kredit 10 posto skuplja nego kad se plaća gotovinom. Ukupno, trošak kredita je, dakle, opet 17 do 19 posto. Na sve to, dosad, nije reagirao nitko. Inspekciji, na primjer, nije palo na pamet, da zabrani popust za gotovinu, iako je on suprotan svakoj logici ? osim trgovačke. Samo je po njoj moguće da nije prava cijena ona koja se plaća novcem, već ona po kojoj se prodaje na kredit. Sada je ipak Hrvatska narodna banka, na čelu s novim guvernerom dr. Željkom Rohatinskim, zabranila poslovnim bankama da uz kredite naplaćuju još i razne takse i provizije. Ubuduće, sve mora biti u kamati. Zasad, ta je odluka u javnosti prošla skoro nezapaženo, ali je sasvim sigurno izazvala panična preračunavanja u bankama. One će morati otvoriti karte i reći koliko zaista zarađuju trgovanjem novcem, odnosno koliko izvlače iz blagajni privrede i džepova građana. Ali to je, istovremeno, i trenutak istine za političare na vlasti. Oni se stalno hvale da su kamate smanjene. A kako su jeftiniji krediti jedan od glavnih uvjeta za oživljavanje proizvodnje i rast zaposlenosti, to bi trebao biti dokaz uspješnosti njihove politike. Neki će od njih tek sada shvatiti, zašto je guverner Rohatinski, nedavno u Saboru, insisitirao na potpunoj neovisnosti Narodne banke od izvršne vlasti. Kako će reagirati banke, a kako političari? Banke će, možda odustati od dijela onog što su dosad uzimale uz kredite, kako bi šok zbog rasta kamata bio manji. Treba, međutim, računati i na to da one sada ubrzano smišljaju nove trikove. Na primjer, mogle bi uvesti obvezni polog, tzv. učešće, za što se također može davati kredit. Pa onda, kad se jedno doda i oduzme od drugoga, na papiru kamate mogu opet biti manje, od onoga što će se zaista plaćati. Tako će i političari, možda, odahnuti, jer je na oko opet sve u redu. Treba se, ipak, barem nadati da će i oni slijediti Narodnu banku i donijeti zakon protiv zelenašenja. Onakav kakav postoji u Italiji, od kuda dolaze banke koje su pokupovale najveći dio hrvatskog bankarstva. (RFE)