ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj se iz proizvodnje stvori 6000 tona jednokratne PET-ambalaže na godinu, a samo se 500 tona reciklira, dok se u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, primjerice Njemačkoj, reciklira polovica takve
ambalaže.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj se iz proizvodnje stvori
6000 tona jednokratne PET-ambalaže na godinu, a samo se 500 tona
reciklira, dok se u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama,
primjerice Njemačkoj, reciklira polovica takve ambalaže. #L#
To je danas rečeno u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog
uređenja na stručnom prikazu mogućnosti postupanja s jednokratnom
PET-ambalažom. Stručnjaci su u raspravi podastrli podatak da u
Hrvatskoj nastane i do 12.000 tona PET-ambalaže na godinu,
upozorivši da podatak o 6000 tona iznose sami proizvođači. Također
je istaknuto da se uopće ne zna koje količine takve ambalaže
Hrvatska uveze.
Glavni direktor "Kaplasta" Želimir Feitl ustvrdio je da je velik
nedostatak što je u Hrvatskoj u uporabi samo jednokratni PET, što
ima financijske i ekološke posljedice. Feitl je predložio da se u
Hrvatskoj počne organizirano baviti takvom ambalažom uvođenjem
pologa na nju koji bi se vraćao kupcu ili skupljanjem izravno kod
proizvođača. Dodao je da je njegova tvrtka otkupila 600 tona te
ambalaže od zagrebačke "Čistoće", a otkupila bi i puno više da se do
nje može doći, odnosno da se skuplja organizirano. "Kaplast" tu
ambalažu prevozi u tvornicu za reciklažu u njemački grad Beselich,
koja postiže izvrsne rezultate i uopće nije ekološki štetna.
Najavio je da će početi pregovore s "Jamnicom" i drugim
proizvođačima da počnu prikupljati PET-ambalažu.
U Hrvatskoj se ne poštuje ni sadašnji Pravilnik o postupanju s
ambalažnim otpadom, a novi bi trebao biti donesen u početku iduće
godine, istaknuo je Zlatko Milanović iz ZGOS-a. Pravilnikom se
nastoji smanjiti količina ambalažnog otpada, obvezati proizvođača
da odgovara za ispravan kemijski sastav i označivanje ambalaže te
da sudjeluje u troškovima zbog smanjenja potražnje ambalaže s višom
cijenom skupljanja. Pravilnik predviđa da potrošač plaća višu
cijenu za robu u ambalaži koja se teže skuplja. Milanović je upitao
kako to da poznati proizvođač bezalkoholnog pića u Hrvatskoj ima
mnogo višu cijenu za piće u PET-ambalaži nego u Austriji, s obzirom
na to da taj proizvođač u Austriji plaća skupljanje PET-a, a u
Hrvatskoj ne plaća.
(Hina) bma dd