HATAMIJEV SAVJETNIK: IRAN NASTAVLJA PUTEM REFORMI

PIŠE: Ranko BERNARDIĆ TEHERAN, 25. lipnja (Hina) - Iranci su tijekom četiri godine prvog mandata predsjednika Mohamada Hatamija spoznali svoja prava, što jamči da će Iran nastaviti putem reformi i demokracije, rekao je šef Hatamijevog kabineta ministara i njegov bliski savjetnik Mohamad Ali Abtahi u razgovoru za Hinu.#L# Iran, rekao je Abtahi, nije ista zemlja kao prije četiri godine. "Otvoreni su putevi koji su ranije bili zabranjeni", a sada i konzervativci govore o potrebi reformi. To, po njegovom uvjerenju, znači da više nitko u Iranu ne može zanemariti volju većine naroda. Iranski predsjednik Hatami, koji se zauzima za društvene, političke i gospodarske reforme, među ostalim za ublažavanje strogih islamskih normi ponašanja i otvaranje prema svijetu, osvojio je na izborima prije dva tjedna drugi predsjednički mandat s uvjerljivih 77 posto glasova. Takva Hatamijeva pobjeda, uvjerljivija čak nego prije četiri godine, kada je dobio oko 70 posto glasova, govori u prilog nezaustavljivosti reformi, smatra Abtahi. Po njegovom mišljenju, nastojanje konzervativnog klera da zaustavi ili uspori reforme, te činjenica da je u posljednjih godinu dana zatvoreno četrdesetak proreformskih listova, nije razlog za veliku zabrinutost, "jer smo istodobno isto toliko novih listova pokrenuli". On nije izrazio ni zabrinutost zbog izjava dvojice konzervativnih i utjecajnih ajatolaha u petak, od kojih je jedan upozorio Hatamija da "ne zaboravi da je Iran islamska republika", a drugi je osudio reforme u kulturi kao "neislamske", jer "kvare mladež". Abtahi je objasnio kako Hatamijeve reforme ne znače napuštanje islamskih načela, već demokratizaciju, a islam, kako je istaknuo, nije u kontradikciji s demokracijom. U Iranu postoji "religijska demokracija", koja se temelji na iranskoj islamskoj kulturi, dodao je. "Vjerujemo da ljudi traže demokraciju i civilno društvo. To je (naše) načelo", rekao je objašnjavajući Hatamijevu političku filozofiju. "Kad nas ljudi prihvaćaju, imamo legitimnost; u suprotnom nemamo pravo vladati, čak i ako smo prema islamu možda u pravu". Abtahi smatra kako je reforme moguće provesti i bez promjena iranskog ustava, koje bi ograničile moć svećenstva. Iranski ustav, usvojen u vrijeme tvorca islamske revolucije ajatolaha Homeinija, omogućio je svećenstvu kontrolu skoro svih aspekata života u zemlji. Istodobno, vrhovnom duhovnom vođi, sada ajatolahu Ali Hamneiju, daje ovlasti iznad predsjedničkih i mogućnost poništavanja odluka parlamenta za koje ocijeni da su protuislamske. Konzervativno svećenstvo drži u rukama praktički sve glavne poluge vlasti - vojsku, policiju, sudstvo i državnu televiziju, a osiguralo si je i ogromnu ekonomsku moć. Po Abtahijevom mišljenju, problem nije u ustavu, već u negovom provođenju. On je objasnio da čak ni vrhovni vođa nema apsolutnu vlast, jer mora poštivati zakone i jer ga je narod na neki način posredno izabrao. "Važno je da oporba djeluje unutar zakona", dodao je, misleći očito na konzervativne snage koje su u iranskom parlamentu u manjini. Glede prava iranskih žena, za koja se u svijetu često smatra da su problematična jer su prinuđene pokrivati kosu i nositi duge haljine, Abtahi je rekao kako smatra da tu nema stvarnog problema - one mogu birati i biti birane, ima ih u parlamentu i drugim institucijama, a na sveučilištima ima više žena nego muškaraca. Takvo je stanje vrlo različito u odnosu na većinu ostalih zemalja regije, gdje ne samo da nemaju pravo glasa već u nekima od njih ne smiju ni voziti. Unatoč optimizmu glede budućnosti reformi, Abtahi je upozorio da one ne smiju biti ni prespore niti prebrze. U oba slučaja, rekao je, postoji opasnost da zemlja sklizne u islamski radikalizam, kakav postoji u Afganistanu, ili u diktaturu, poput one u Iraku. Na traženje da komentira američku optužbu o upletenosti Irana u bombaški napad na stambeni kompleks Kobar u Saudijskoj Arabiji prije nekoliko godina, kada je poginulo 19 američkih vojnika, Abtahi je rekao kako u nju ne vjeruju ni Amerikanci. "Ne vjerujemo u terorizam. Mi smo za dijalog i mir, a predsjednik Hatami je tvorac ideje 'dijaloga među civilizacijama'", rekao je Abtahi. On je ocijenio kako je optužba rezultat "cionističkog pritiska", dodajući da ju je odbacila i Saudijska Arabija, s kojom je Iran posljednjih godina razvio dobre odnose. "Neke se zemlje plaše Irana, jer se plaše demokracije u Iranu", dodao je. On je objasnio da Washington svrstava Iran među zemlje koje podupiru terorizam i održava sankcije protiv njega prije svega zbog iranske potpore Palestincima, koji se bore za svoja legitimna prava. Iran se zauzima, rekao je Abtahi, za načela demokracije, poštivanja ljudskih prava i zabranu oružja masovnog uništavanja, a upravo je Izrael, koji nekažnjeno ubija Palestince i posjeduje nuklearno oružje, taj koji krši ta načela. (Hina) rb sv