DODJELA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA STRANCIMA NEĆE SE UKINUTI VEĆ BOLJE UREDITI

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 24. lipanj (Hina) - Institut dodjele hrvatskog državljanstva strancima neće biti ukinut, ali će se podrobnije urediti novim Zakonom o hrvatskom državljanstvu čija je izrada pri kraju, potvrdila je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić.#L# Izmjene Zakona o Hrvatskom državljanstvu najavljene su nakon što su se u javnosti pojavili podaci o zloupotrebi instituta dodjele državljanstva strancima koji to ne bi mogli dobiti ni po kom osnovu, osim "milošću vladara". Javnost se zgrozila jer su državljanstvo "zbog osobitih zasluga za Hrvatsku" dobili i osvjedočeni kriminalci. U proteklom je desetljeću, prema podacima koje je iznio ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, od 6.521 stranca koji su dobili hrvatsko državljanstvo bilo je i oko 250 kriminalaca. Dodjela hrvatskog državljanstva strancima bila je podnormirana i ovisila je samo o diskrecionoj ocjeni ili samo o dobroj volji ministra unutarnjih poslova, odnosno ministara i institucija koje su predlagale strance za dodjelu takve privilegije ili davale preporuke. Najviše preporuka u vrijeme vlasti HDZ-a bilo je iz ministarstava obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, ali i iz Ureda predsjednika Republike. U preporukama se tvrdilo da postoji posebni interes Republike Hrvatske za njihovo primanje u državljanstvo. Najviše rješenja o dodjeli državljanstva strancima potpisali su bivši ministri unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i Ivan Penić. Institut dodjele državljanstva strancima i članak 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim je to regulirano sami po sebi nisu upitni, smatra glasnogovornica MUP-a. Naime, i praksa u državama Europske unije i europske konvencije o državljanstvu priznaju i poznaju institut stjecanja državljanstva za osobe koje su od posebnog interesa za neku državu. Stoga se taj institut neće ukidati ni u hrvatskom zakonodavstvu, ali će primjena tog instituta biti podrobnije regulirana u novom zakonu. Jedna od mogućih varijanti promjene slična je već izvršenoj promjeni u Zakonu o unutarnjim poslovima u kojem je izričita ovlast ministra da odobrava prisluškivanje stavljena pod nadzor posebne tročlane komisije koju čine tri istaknuta nestranačka pravnika. Ministar Lučin, tvrdi Zinka Bardić, nema ništa protiv takvog razvlašćivanja i smanjena moći, tim više jer odgovornost za dodjelu ne bi bila samo ne jednoj osobi - ministru unutarnjih poslova. Ministar Lučin u godinu i pol dana nije dao ni jednu preporuku za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo, ali je na temelju preporuka drugih ministara potpisao šezdesetak rješenja po članku 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Najviše preporuka dala su ministarstva kulture, te prosvjete i športa, a među strancima kojima je Lučin dodijelio državljanstvo najviše je sportaša i balerina, tvrdi Zinka Bardić. Što se tiče poništenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo Ministarstvo unutarnjih poslova postupilo je sukladno Zakonu općem upravnom postupku. U postupku revizije, koja je pri kraju, utvrdit će se jesu li zakonita rješenja o dodjeli državljanstava od 1996. do 2000., jer je za ranija nastupila zastara. Ako su nezakonita MUP ih može ukinuti ili poništiti, a može se otvoriti i pitanje odgovornosti ministara koji su potpisivali nezakonita rješenja. Institut poništenja ili ukidanja rješenja nije postupak oduzimanja državljanstva, koje se prema Ustavu ne može oduzeti, već postupak koji se provodi u upravnim stvarima, kada je osoba u upravnom postupku stekla određena prava koja, temeljem Zakona i činjenica koje su naknadno utvrđene, nije mogla ostvariti. Nezadovoljna stranka može povesti upravni spor, ali i podnijeti ustavnu tužbu. Ustavnopravni stručnjaci su mišljenja da pozivanje na ustavnu odredbu po kojoj se hrvatsko državljanstvo ne može oduzeti Ustavni sud ne bi trebao uvažiti. Nezakonita rješenja o državljanstvu, dakle ono što je od početka nevaljalo, ne može se učiniti valjanim u ustavnosudskom postupku, smatraju stručnjaci. (Hina) ggrb so