REAKCIJE NA ZAKON O POMOĆI MAĐARIMA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA

ZAGREB/BUDIMPEŠTA, 20. lipnja (Hina)- Zakon o Mađarima koji žive u susjednim zemljama, prihvaćen u utorak u mađarskom parlamentu, koji donosi posebne pogodnosti pripadnicima prekogranične dijaspore, izazvao je odobravanje javnosti u Mađarskoj i negativne reakcije u nekim zemljama, posebno u Rumunjskoj i Slovačkoj.#L# Tzv. "Statusni zakon" omogućit će etničkim Mađarima u Sloveniji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Jugoslaviji i Ukrajini posebne pogodnosti u području obrazovanja, socijalne i medicinske pomoći, putovanja i zapošljavanja. Mađari u Austriji izuzeti su zbog ocjene da visoki životni standard pomoć čini nepotrebnom. Premijer Viktor Orban, u srijedu je podržao donošenje zakona, a glede oštrog protivljenja Rumunjske i Slovačke, rekao je da i one imaju statusne zakone kojima podupiru svoju manjinu. "Mi nismo pioniri u tom pitanju, dapače, usvojili smo neke elemente iz slovačkog i rumunjskog statusnog zakona. Umjesto ljutnje, konfliktnih stajališta i rasprave, predlažem da radije učimo jedni od drugih", rekao je Orban za Mađarski radio. On je naglasio kako su Hrvatska, Slovenija, Jugoslavija i Ukrajina pozdravile zakon, koji uživa i široku podršku mađarske javnosti. "Ispitivanje pokazuje da preko 70 posto Mađara u Mađarskoj podržava zakon, mislim da oni srcem i dušom...podržavaju nastojanje Mađarske da ujedini naciju preko granica", dodao je Orban. Statusni zakon je tijekom svojih dugih priprema bio tema biletaralnih hrvatsko-mađarskih razgovora na svim razinama, tijekom kojih je dobio podršku Republike Hrvatske, saznaje se iz izvora hrvatskog veleposlanstva u Budimpešti. Prema odredbama zakona, organizacije mađarske manjine u navedenim zemljama, ili uredi koji će se s tom namjenom otvoriti, izdavat će svojim članovima posebne identifikacijske iskaznice i predlagati korisnike pogodnosti predviđenih zakonom. U Budimpešti očekuju da će oko 800.000 Mađara izvan zemlje zatražiti posebne iskaznice. Nakon što zakon stupi na snagu 1. siječnja 2002., one će im, među inim, omogućiti dodatno socijalno osiguranje, posebne zdravstvene usluge u Mađarskoj, postdiplomski studij, sezonsko zapošljavanje i popust za putovanje u Mađarsku. Kako se i očekivalo, prema stajalištima iskazanim tijekom pripreme zakona, naoštrije reakcije stigle su iz Rumunjske i Slovačke, u kojima živi 1,5 milijuna, odnosno oko 600 tisuća Mađara. Rumunjski predsjednik Ion Iliescu odbacio je odredbe zakona kao nedemokratske i neeuropske, rekavši da mađarskim identifikacijskim iskaznicama nema mjesta na rumunjskom teritoriju. Premijer Adrian Nastase izjavio je da "zakon neće biti primijenjen u Rumunjskoj, te da se mjere koje on predviđa mogu provoditi samo na teritoriju Mađarske", izvijestio je u srijedu Rumunjski radio. Ministar vanjskih poslova Mircea Goeanu, trenutačno predsjedavajući OESS-a, ocijenio je da zakon ima neeuropski, diskriminatorni i uvelike eksteritorijalni karakter. Slovačko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost nad sadržajem i duhom zakona, te sa svojim rezervama upoznalo Mađarsku i relevantna međunarodna tijela, izvijestila je agencija TASR. Ocijenivši da je zakonom prihvaćen samo dio primjedbi Bratislave, ministarstvo je naglasilo kako ne treba očekivati njegovu primjenu u Slovačkoj bez dodatnih intenzivnih konzultacija s Budimpeštom. Donošenje zakona pozdravili su pripadnici mađarske dijaspore, pa je tako Gyula Bardos, vođa zastupničkog kluba Stranke mađarske koalicije u rumunjskom parlamentu rekao da će im zakon približiti mađarski jezik i da će spremnije prihvatiti mađarstvo. Laszlo Jozsa, potpredsjednik Saveza vojvođanskih Mađara, pozdravio je donošenje zakona, a letargičan odnos s kojim je popraćen u njegovoj zajednici, objasnio je lokalnim karakterom i dugogodišnjim teškim položajem Mađara u Jugoslaviji. Sredstva za primjenu Statusnog zakona u prvoj će se godini osigurati iz pričuva proračuna, jer Mađarska ima dvogodišnji proračun u kojem za 2002. nisu predviđena posebna sredstva te namjene. (Hina) dh sl