GB-HR-stranke-Politika-Izbori GB-19. VI.-FINANC.TIMES-MOŽE LI SVADLJIVA KOALICIJA PREŽIVJETI DO IZBORA VELIKA BRITANIJATHE FINANCIAL TIMES19. VI. 2001.Posvađana koalicija gubi zamah"Kratko vrijeme nakon prošlomjesečnih izbora, Dražen
Budiša čelnik Hrvatske socijal-liberalne stranke, kazao je da njegova stranka nije spremna napraviti koaliciju sa socijal-demokratima u Splitu, drugom hrvatskom gradu po veličini.On kaže da je SDP, vodeća vladajuća stranka, preuzela nadzor nad Slobodnom Dalmacijom, splitskim dnevnikom u državnom vlasništvu, i iskoristila ga za napad na njegovu stranku.Ponašanje SDP-a je bilo tako neprihvatljivo da Budiša neće ni raspravljati o Splitu s Ivicom Račanom, vođom SDP-a i predsjednikom vlade. Stoga što je odaziv na glasovanje bio tako nizak vlada treba preispitati svoj legitimitet, kaže.No Budiša nije oporbeni političar. Njegova je stranka druga u nezadovoljnoj petero-do nedavno šestero-članoj koaliciji koja vodi Hrvatsku od prošle godine.Šest stranaka je dobilo prošlogodišnje izbore dvjema zajedničkim kandidacijskim listama, jednom kandidata SDP-a i HSLS-a, i drugom druge četiri manje stranke. Povjerena im je politička i gospodarska
VELIKA BRITANIJA
THE FINANCIAL TIMES
19. VI. 2001.
Posvađana koalicija gubi zamah
"Kratko vrijeme nakon prošlomjesečnih izbora, Dražen Budiša čelnik
Hrvatske socijal-liberalne stranke, kazao je da njegova stranka
nije spremna napraviti koaliciju sa socijal-demokratima u Splitu,
drugom hrvatskom gradu po veličini.
On kaže da je SDP, vodeća vladajuća stranka, preuzela nadzor nad
Slobodnom Dalmacijom, splitskim dnevnikom u državnom vlasništvu, i
iskoristila ga za napad na njegovu stranku.
Ponašanje SDP-a je bilo tako neprihvatljivo da Budiša neće ni
raspravljati o Splitu s Ivicom Račanom, vođom SDP-a i predsjednikom
vlade. Stoga što je odaziv na glasovanje bio tako nizak vlada treba
preispitati svoj legitimitet, kaže.
No Budiša nije oporbeni političar. Njegova je stranka druga u
nezadovoljnoj petero-do nedavno šestero-članoj koaliciji koja
vodi Hrvatsku od prošle godine.
Šest stranaka je dobilo prošlogodišnje izbore dvjema zajedničkim
kandidacijskim listama, jednom kandidata SDP-a i HSLS-a, i drugom
druge četiri manje stranke. Povjerena im je politička i gospodarska
obnova Hrvatske nakon ratom pogođenih deset godina poluautoritarne
vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Međutim, iako zadaća uopće nije gotova, mnogi se, uključujući i
Račana, pitaju može li svadljiva koalicija preživjeti do izbora
koji se trebaju održati za dvije i pol godine. Vladina većina ovisi
o nastavku potpore iz HSLS-a.
'Ako nemamo snažnu i odgovornu koaliciju, to znači da (određene)
stranke ne mogu biti dio koalicije', kaže Račan na pitanja o
budućnosti HSLS-a u vladi.
'Ako nemamo dovoljno zastupnika u Saboru, to znači da ćemo sigurno
morati imati prijevremene izbore, iako ja to ne bih izabrao ni
želio'.
Problem je akutan jer se mnogi članovi vlade osjećaju kao u klopci
radi sadašnjih rješenja skoro u političkoj paralizi.
'Nedvojbeno, vlada nije poduzela neke mjere jer mi nismo imali
dovoljno političke potpore iz koalicije i od članova parlamenta',
kaže Goranko Fižulić, ministar gospodarstva i član HSLS-a.
Sve je to u oštrom kontrastu sa zanosom kojim je pozdravljena
prošlogodišnja izborna pobjeda. Političke razlike koje su u oporbi
izgledale nevažne zabile su klinove među stranke.
Izbili su sukobi osobnosti i sporovi glede patroniziranja i
lokalnih interesa.
HSLS se pomaknuo na desno nastojeći pridobiti nacionalističke
glasače razočarane HDZ-om. Budiša je povremeno glasno prigovarao
radi odluke vlade da sudski goni ratne zločine koje su počinili
Hrvati tijekom hrvatskog rata za neovisnost, i da surađuje s
Međunarodnim sudom za zločine u Haagu.
U međuvremenu je regionalni Istarski demokratski sabor (IDS),
jedna od četiri manje stranke, početkom ovog mjeseca postala prva
koja je napustila koaliciju.
Povrh toga, vladina postizborna strategija da se usredotoči gotovo
isključivo na stvaranje novih međunarodnih odnosa s EU-om i NATO-om
sada mnogima izgleda pogrešnom.
Ona sada pokušava ostvariti težu zadaću gospodarske tranzicije dok
u pozadini slabi javno povjerenje.
'Ne postoji osjećaj žurnosti glede gospodarstva', kaže zapadnjački
diplomat u Zagrebu. 'Oni su nervozni. Trebali su gospodarsku
reformu početi kada su došli'.
Političke podjele samo su dio priče.(...)
'Morate shvatiti da je to prva (prava) hrvatska vlada ikada', kaže
Tomislav Wruss, urednik Jutarnjeg lista, uglednog zagrebačkog
dnevnika.
'Uloga prethodne vlade bila je... (jednostavno) sačuvati vlast.
Nikada prije nismo imali vladu, tako da nismo imali tradiciju. Ne
postoje stručni operativci za izvršenje određenih zadaća'.
Koalicijski problemi možda prikrivaju te osnovnije probleme, kaže
Vesna Pusić, čelnica Hrvastke narodne stranke, jedne od manjih
koalicijskih stranaka.
'Koalicija s HSLS-om bila je teška za predsjednika vlade jer su ga
stavljali pod veliki pritisak i usporavali su svaku inicijativu',
kaže ona. 'Istovremeno, mogućnost da se njih okrivi ako stvari ne
idu tako brzo kako bi se željelo daje malo prostora za disanje'.
Politička logika, međutim, kaže da koalicija treba riješiti te
temeljne probleme prije no što izađe pred biračko tijelo.
Prijevremeni izbori bili bi loši za HSLS, koji bi vjerojatno
izgubio veliki broj zastupničkih mjesta.
'Svi (vladajući političari) govore o tome (prijevremenim
izborima), no to je i nemoguće i nepotrebno', kaže Tomislav Wruss iz
Jutarnjeg lista.
No, kao što sugerira Budišin istup glede splitske koalicije, logika
nije jedina briga.
'HSLS je ranjeni lav', kaže Vesna Pusić. 'Oni su još uvijek snažni u
parlamentu. Znaju da prijevremeni izbori nisu dobri za njih, no oni
ne bi bili dobri ni za koga. Stoga što im je povrijeđen ponos, mogli
bi postupiti iracionalno'", piše Robert Wright.