GB-HR-privatizacija-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Financijsko-poslovne usluge-Bankarstvo-Organizacije/savezi FT 19. VI. KOČE SE STRANA ULAGANJA VELIKA BRITANIJATHE FINANCIAL TIMES19. VI. 2001.Hrvatska: privatni interesi još uvijek
prepreka za privatizaciju i strana ulaganja"Britansko-američka Tvornica (BAT) duhana u Zadru, na dalmatinskoj obali, upravo je onakva vrsta stranog ulaganja kakva je potrebna Hrvatskoj. 'BAT' je otkupio većinski udio u hrvatskoj tvrtki 1999. godine, ulažući 65 milijuna njemačkih maraka u pretvorbu oronule, bankrotirane 'Tvornice duhana Zadar' (TDZ) u modernog proizvođača cigareta. Gospodarski uništen grad dobio je nova radna mjesta a 'BAT' je isplatio zaostatke osobnih dohodaka iz 1995. godine, kada je prestao s proizvodnjom. (...) Pa ipak, BAT vodi bitku s hrvatskom vladom glede radne dozvole. Posrijedi su pravila za duhanske tvrtke koja su sačinjena u posljednjim danima vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) a pravila su osmišljena, tvrde u 'BAT'-u, kako bi ih istisnuli s tržišta. Problemi s kojima je suočen BAT odražavaju mnoge komplikacije
VELIKA BRITANIJA
THE FINANCIAL TIMES
19. VI. 2001.
Hrvatska: privatni interesi još uvijek prepreka za privatizaciju i
strana ulaganja
"Britansko-američka Tvornica (BAT) duhana u Zadru, na dalmatinskoj
obali, upravo je onakva vrsta stranog ulaganja kakva je potrebna
Hrvatskoj.
'BAT' je otkupio većinski udio u hrvatskoj tvrtki 1999. godine,
ulažući 65 milijuna njemačkih maraka u pretvorbu oronule,
bankrotirane 'Tvornice duhana Zadar' (TDZ) u modernog proizvođača
cigareta.
Gospodarski uništen grad dobio je nova radna mjesta a 'BAT' je
isplatio zaostatke osobnih dohodaka iz 1995. godine, kada je
prestao s proizvodnjom. (...)
Pa ipak, BAT vodi bitku s hrvatskom vladom glede radne dozvole.
Posrijedi su pravila za duhanske tvrtke koja su sačinjena u
posljednjim danima vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)
a pravila su osmišljena, tvrde u 'BAT'-u, kako bi ih istisnuli s
tržišta.
Problemi s kojima je suočen BAT odražavaju mnoge komplikacije
hrvatske gospodarske reforme. Službena politika pozdravlja strana
ulaganja, tvrtke koje su u stečaju moraju proglasiti bankrot a
gospodarstvo se, prema planu, mora hitno privatizirati. No odluke
koje utječu na najveće hrvatske, politički najosjetljivije tvrtke
često djeluju u suprotnosti s tim principima.
Oni koji imaju prikrivene interese u održavanju stanja u
gospodarstvu onakvim kakvo jest krive se za blokiranje odluka i za
potkopavanje izvanrednog napretka vlade u rješavanju problema s
javnim financijama.
Sve dok ne dođe do izrazitijeg restrukturiranja tvrtki i stranog
ulaganja - koji se trenutno često blokiraju - gospodarski rast
vjerojatno neće prerasti skromnih 4 posto BNP, koliko se očekuje
ove godine.
Bez većeg rasta, u međuvremenu, nezaposlenost će ostati visoka.
Prema podatcima hrvatske vlade, bez posla je više od 20 posto
stanovništva(...).
Žarko Miljenović, glavni ekonomist 'Zagrebačke Banke', tvrdi kako
akcije vlade 'stvaraju nekonkurentan okoliš u kojem se uvijek može
lobirati za potporu vlade.' On vjeruje kako se 'potpora vlade...
više isplati nego ulaganje u restrukturiranje i inovaciju'.
Prikriveni interesi često osiguravaju odgađanje privatizacije i
odluka o bankrotu, tvrde kritičari.
'Rehabilitacija i privatizacija državnih tvrtki su prespori',
tvrdi gospodin Miljenović. 'Što ovo znači? Da troše više novca iz
proračuna; da ne 'čiste' tržište i ne stvaraju prostor za nove
tvrtke koje bi mogle biti konkurentne.'
Odugovlačenje s provođenjem reformi unutar tvrtki pomoglo je
oštetiti reputaciju vlade, koja je prije bila dobra, glede
reformiranja preopterećenih javnih financija. Potrošnja je prošle
godine pala za 4.3 posto ukupnog BNP-a, tvrde iz MMF-a. 'Nema mnogo
vlada koje uspijevaju tako drastično smanjiti potrošnju u godinu
dana', kaže Sandor Sipos, čelnik zagrebačkog ureda 'Svjetske
banke'.
Deficit središnje vlade, nakon godina stalnog rasta, prošle je
godine smanjen na 6.5 posto BNP-a, sa 7.4 posto 1999. godine. Ove će
godine, očekuje se, pasti na 5.3 posto.
(...)
Pa ipak, veliki zaostatak u očekivanom prihodu privatiziranih
tvrtki tijekom prva četiri mjeseca ove godine stvorio je deficit u
vladi u iznosu od 3.6 milijarda kuna. Blokiranje privatizacije
znači da je realizirano samo 66.8 milijuna kuna od planiranih 8.5
milijarda, za 2001. godinu.
Ovo bi moglo uzrokovati zastoje unutar 14-mjesečnog programa
MMF-a, koji je vlada potpisala u ožujku, određujući tako krajnji
rok za privatizaciju i reforme.
(...)
U međuvremenu, iako su neke tvrtke izbjegle privatizaciju ili
bankrot uz pomoć vladinih ministara, mnoge se tvrtke prodaju ili
odlaze u stečaj.
Gospodin Sipos iz 'Svjetske Banke' tvrdi kako će do kraja godine
biti privatizirano još 1000 tvrtki, a 300 ostati u vlasništvu
države.
Pa ipak, ukorijenjeni socijalistički stavovi još uvijek
predstavljaju ozbiljan problem.
'Postoji premalo razumijevanja za ono što tržišno gospodarstvo
zaista znači i kako funkcionira', kazao je Žarko Miljenović iz
'Zagrebačke banke'. Taj nedostatak razumijevanja u svom najgorem
obliku znači otvoreno neprijateljstvo prema stranim ulagačima, što
se izgleda nalazi u pozadini nekih od problema s kojima je suočen
'BAT'.
'Jedan od problema s kojima su suočeni ulagači jest otpor prema
njima', kazao je jedan zapadni diplomat. 'Ukorijenjen je slijedeći
stav: zbog čega svi ti stranci dolaze u našu zemlju i govore nam kako
da vodimo vlastite tvrtke?'
A to nije stav koji si Hrvatska još dugo može priuštiti.
'Zakoni su prilično proizvoljno promijenjeni od kada smo počeli
ulagati', kazala je Anne Johnson iz 'BAT'-a, opovrgavajući optužbe
da BAT želi ismijati zakon. 'Blizu smo odluke da se povučemo s
hrvatskog tržišta'", piše Robert Wright.