LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Vlada slovenskog premijera Janeza Drnovšeka susreće se s kritikama da je sama kriva za zaostatke u privatizaciji realnog i financijskog sektora, te da državu zbog velikog utjecaja države u gospodarstvu
čekaju teškoće, među kojima i niz stečajeva.
LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Vlada slovenskog premijera Janeza
Drnovšeka susreće se s kritikama da je sama kriva za zaostatke u
privatizaciji realnog i financijskog sektora, te da državu zbog
velikog utjecaja države u gospodarstvu čekaju teškoće, među kojima
i niz stečajeva.#L#
S privatizacijom društvene imovine Slovenija je stvorila posve
nekonkurentnu ekonomiju koju u većini kontroliraju političke
stranke, a zajedno s nerazvijenim financijskim sektorom u kojem
dominiraju banke i osiguravajuća društva u državnom vlasništvu
stvoreno je kontrolirano gospodarstvo u kojemu poslovne odluke
donose političari i državni službenici, tvrdi u svom komentaru u
vezi s novom najavom privatizacije slovenskih banaka ekonomski
komentator radija "24 sata" Boštjan Horvat.
Vlada je na svojoj zadnjoj sjednici ponovo iznijela plan po kojemu
će privatizirati dvije najveće banke u državnom vlasništvu, no
riječ je o "političkom projektu" kako bi se neutralizirale kritike
o presporoj privatizaciji ekonomije u kojoj se polovica društvenog
prihoda ostvaruje u državnim poduzećima, a banke će i nakon
najavljene privatizacije ostati pod kontrolom države, tvrdi
Horvat.
Po njegovim riječima, malo je vjerojatno da će političke skupine
koje kontroliraju Novu Ljubljansku banku i Novu Kreditnu banku
Maribor olako prepustiti svoj utjecaj u bankarstvu, a dodatni je
problem pitanje stare devizne štednje, odnosno potraživanja
štediša država iz bivše SFRJ.
"Privatizirati Ljubljansku banku znači prodati imovine u
vrijednosti nekoliko milijardi dolara. To nije mačji kašalj jer i
prodaja mnogo manje Slovenske komercijalne banke Francuzima i
nekih drugih poduzeća stvara velike probleme centralnoj banci u
vezi s tečajem tolara. U privatizaciji Nove Ljubljanske banke
poseban su problem neriješeni problemi nekadašnjih štediša u
državama bivše Jugoslavije. Banku s takvom hipotekom sigurno neće
kupiti nijedan ozbiljan stranac za kojega je predviđeno da bi s
vremenom postao čak i partner banke", tvrdi Horvat.
Po nekim analizama, tvrdi komentator, slovenske bi banke žele li
postati konkurentnima morale otpustiti oko 5.000 zaposlenih, a
sadašnja vlada nije u stanju savladati sve te prepreke kad je u
pitanju privatizacija glavnih novčarskih ustanova u državi.
Sadašnje je stanje moguće očuvati samo do ulaska u Europsku uniju,
kada će prestati umjetno održavanje cijena. Već u idućem razdoblju,
navodi Horvat, Slovenija može očekivati propast mase poduzeća koja
neće izdržati konkurenciju, pa će uskoro doživjeti sudbinu nekih
poduzeća iz obućarske industrije koje čeka stečaj. Motiv za
najavljene investicije i privatizaciju banaka, smatra on, može
biti samo politički, jer vlada takve poteze treba zbog ocjena o
uspješnoj tranziciji, ali ona u isto vrijeme nastavlja inzistirati
na kontroliranoj ekonomiji koja ne otvara nova radna mjesta i guši
stvaranje novih poduzeća. Sadašnji ekonomski rast Slovenije
zasniva se na masi državnih subvencija koje održavaju
zadovoljavajuću stopu rasta, ali uzrokuju sve veći javni dug, tvrdi
Horvat.
(Hina) fl dh