PROSLAVA 60. OBLJETNICE USTANKA I DANA ANTIFAŠISTIČKE BORBE

ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - U petak, 22. lipnja, Hrvatska će obilježiti Dan antifašističke borbe i 60. obljetnicu osnutka prve antifašističke postrojbe u okupiranoj Europi - Prvoga sisačkoga partizanskog odreda.#L# Tim će se povodom sutra u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održati svečana akademija, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Stjepana Mesića. Na akademiji će, kako je najavljeno, govoriti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABH) Ivan Fumić, a na sam Dan antifašističke borbe, u petak, 22. lipnja, izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade i SAB-a položit će vijence na grobnicu narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju. Proslavu će i ove godine organizirati SABH, unatoč zahtjevima te udruge da se Dan antifašističke borbe, kao državni praznik, proslavi svečanim sjednicama Hrvatskog sabora i Vlade. Po riječima Ivana Fumića, na taj zahtjev iz Sabora je odgovoreno kako "zbog prezauzetosti nisu u stanju organizirati proslavu". Prvi sisački odred, osnovan 22. lipnja 1941., predvodili su zapovjednik Vladimir Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a odred je imao 77 boraca. Kako su većinu odreda činili Hrvati, odred se borio uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 njegovih boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je, prema podacima SAB-a, aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinom teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava od osnutka samostalne hrvatske države. Ranije se kao dan antifašističke borbe obilježavao 27. srpnja - Dan ustanka, u spomen na prvi ispaljeni metak u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda više od mjesec dana prethodio tom događaju. (Hina) ibob sp