ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Strateški cilj razvoja Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) je da ta najproduktivnija hrvatska znanstvena ustanova postane u roku od tri do pet godina i jedna od vodećih europskih znanstvenih institucija,
istaknuo je predsjednik Znanstvenoga vijeća IRB-a Krunoslav Pisk na svečanoj akademiji u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, priređenoj o 50. obljetnici osnutka Instituta.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Strateški cilj razvoja Instituta
"Ruđer Bošković" (IRB) je da ta najproduktivnija hrvatska
znanstvena ustanova postane u roku od tri do pet godina i jedna od
vodećih europskih znanstvenih institucija, istaknuo je
predsjednik Znanstvenoga vijeća IRB-a Krunoslav Pisk na svečanoj
akademiji u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, priređenoj o
50. obljetnici osnutka Instituta.#L#
Oko 500 znanstvenika, koliko ih danas ima ta vodeća hrvatska
znanstvena ustanova, spremno je, ustvrdio je Pisk, prihvatiti i
dohvatiti taj cilj uz dva uvjeta - povoljno okružje za donošenje
učinkovite znanstvene razvojne politike te da se Hrvatska
pozitivno politički pozicionira u Europi.
Pokrovitelj proslave 50. obljetnice "Ruđera", hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić podsjetio je na dugu i bogatu tradiciju
koju Hrvatska baštini u prirodnim znanostima.
Ta se pak tradicija, istaknuo je Mesić, nažalost, često ne
prepoznaje kao bitan hrvatski doprinos europskoj i svjetskoj
znanosti u neprekinutomu slijedu od 12. st. do početka trećega
tisućljeća.
Velike obljetnice, poput "Ruđerove", zato su, smatra Mesić, i
prigoda u kojoj treba upozoriti da se samo ciljanim ulaganjem u
znanost i obrazovanje mogu stvoriti okolnosti u kojima će
znanstvenici imati priliku raditi te svojim postignućima i
promicati ugled Hrvatske u svijetu.
Svjedok prvih "Ruđerovih" dana - njegov utemeljitelj akademik Ivan
Supek podsjetio je da je Institut osnovala Savezna vlada tadašnje
Jugoslavije kao nacionalno središte za istraživanje teorijske
fizike.
Ono što je taj institut "uvelo" u eksperimentalna istraživanja bila
je izgradnja ciklotrona u suradnji sa zagrebačkom Tvornicom "Rade
Končar", dometnuo je.
Akademik Supek istaknuo je da su veze sa Sveučilištem bile bitne za
Institut u trenutku njegova osnutka, ali u toj povezanosti vidi i
budućnost "Ruđera".
Da je IRB osobito važna obrazovna ustanova, upozorio je i Krunoslav
Pisk, potkrijepivši to podatcima da je na "Ruđeru" načinjeno više
od 700 doktorata, 850 magisterija i više od 800 diplomskih radova te
da "ruđerovci" danas drže oko 250 kolegija, pretežito na
poslijediplomskim i doktorskim studijima na svim hrvatskim
sveučilištima.
Dr. Pisku najveći je znanstveni potencijal i zalog za budućnost 160
mladih istraživača kojima bi trebalo omogućiti nastavak znanstvene
karijere u Hrvatskoj, ali i sustavnu suradnju sa znanstvenicima
diljem svijeta.
A - kako ističe i v.d. ravnatelj IRB-a Milivoj Boranić - proslavom
"Ruđerove" obljetnice želi se, među ostalim, i privući pozornost
hrvatske javnosti na važnost koju znanost ima u suvremenomu
društvu.
(Hina) ip mc