MESIĆ PRISUSTVOVAO OTVORENJU IZLOŽBE "EUROPA ANŽUVINACA"

Piše: Damir Muštović FONTEVRAUD, 15. lipnja (Hina) - U francuskoj kraljevskoj opatiji Fontevraud u petak je uz nazočnost brojnih uglednika iz francuskog političkog života te hrvatskog i mađarskog predsjednika Stjepana Mesića i Ferenca Madla otvorena izložba "Europa Anžuvinaca" koja s oko 260 umjetničkih djela pokriva 200-ak godina najveće moći te srednjovjekovne francuske plemićke dinastije.#L# Svako izloženo djelo sjajan je primjerak od posebne vrijednosti a zajedno izložena ta djela predstavljaju jedinstvenu i još neviđenu cjelinu, rekao je predsjednik vlade pokrajine Maine-et-Loire Andre Lardeux koji je održao uvodni govor na inauguraciji izložbe. "Izložba zavređuje da se prevali veliki put da bismo joj se došli diviti. To je plod zavidne europske suradnje... U mojim je očima ova izložba svečanost Europe koja ujedinjuje, stvarne Europe različitih identiteta i zajedničkih korijena", rekao je Lardeux. Za zemlje poput Hrvatske i Mađarske, koje se što prije žele priključiti Europskoj uniji, posebno značajan bio je govor što ga je održao bivši francuski ministar i današnji predsjednik regionalne skupštine Pays de la Loire Francois Fillon. On je rekao kako je izložba u službi izgradnje buduće Europe, Europe koja potiče slobodno kretanje građana, povezuje kulture i njeguje svoju baštinu. "Takvu Europu mogu zamisliti samo proširenu, drugim riječima otvorenu onim istočnoeuropskim zemljama koje, kao Mađarska i Hrvatska, s pravom teže ulasku u Europsku uniju", rekao je Fillon. "Ovdje, u našoj zapadnoj Europi poručujem da je proširenje Europe ključni projekt, u proteklih 50 godina najplemenitiji i onaj koji najviše obećava za sljedećih 50 godina", naglasio je u svome govoru bivši francuski ministar. Državni tajnik za kulturnu baštinu i decentralizaciju kulture pri francuskom Ministarstvu kulture Michel Duffour rekao je kako anžuvinski vladari drugim europskim narodima nisu nametnuli politički model već su pridonijeli oblikovanju Europe budući da su znali poštovati raznovrsnost kultura, običaja i vrijednosti. "Nema drugoga puta k jedinstvu Europe. Ono što smo mi danas trag je te srednjovjekovne epopeje", rekao je Duffour. Francuski državni tajnik također je istaknuo kako nas izložba uči da je umjetnost uvijek neraskidivo vezana s razvitkom ljudskoga društva. "Djela su mostovi izgrađeni među ljudima koji ljude međusobno povezuju". Mađarski predsjednik Ferenc Madl, koji je otvaranjem izložbe u Fontevraudu završio 4-dnevni državni posjet Francuskoj, u svojem je govoru istaknuo da vladavina Anžuvinaca predstavlja zlatno doba srednjovjekovnog mađarskog kraljevstva. On je podsjetio kako je još 1335. susret u Višegradu između češkog, poljskog i mađarskog kralja postao simbolom srednjoeuropske suradnje u modernom smislu riječi. Suvremeni pojam "višegradski proces" danas, na početku trećeg tisućljeća, označava suradnju istih teritorija koji su se u 14. stoljeću zvali Češka, Mađarska, Poljska, Hrvatska i Dalmacija, a danas se zovu Republika Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska i Hrvatska. S profesionalne strane predsjednik Madl ocijenio je kako izložba sadrži izvanredne vrijednosti, a s druge strane "ta anžuvinska Europa okuplja, u svojem duhu i na svojem teritoriju, prostor koji ide u pravcu administrativnog proširenja Europske unije, definitivno određenom u Nici. "Ona (izložba) dakle, na neki način, daje naslutiti prošlost sutrašnje Europe", istaknuo je Madl kazavši kako je to vjerojatno glavna poruka izložbe "Europa Anžuvinaca". ZADARSKA ŠKRINJA SV. ŠIMUNA DOMINRA IZLOŽBOM Izložba, koja će javnosti biti dostupna od 16. lipnja do 16. rujna, prvi put u povijesti objedinjuje umjetničke predmete stvorene tijekom 200-ak godina najvećeg anžuvinskog sjaja, a koji se čuvaju na svim njihovim nekadašnjim područjima - od Aix-en-Provencea, Napulja, Zagreba, Budimpešte, Varšave do Oxforda i mnogih drugih mjesta. Oko 260 umjetničkih eksponata, od kojih je između 40 i 50 iz Hrvatske, predstavljeno je u tri sekcije koje se slijede u prostoru na kojem je izložba postavljena prateći vremenski slijed događanja. Prvi dio odnosi se na drugu polovicu 13. stoljeća, odnosno razdoblje uspostave dinastije napuljskih Anžuvinaca. Između ostalih u tom se dijelu posebno ističe kip Konradina Hochenstaufena, unuka njemačkog cara, kojega je Karlo I. Napuljski pogubio kao 16-godišnjaka na glavnome napuljskom trgu, nakon što mu je u borbi za Siciliju ubio i oca i djeda. Upečatljiv je i portret sv. Ludovika Anžuvinca, koji je odbio napuljsko prijestolje u korist brata Roberta, posvetio se vjeri i postao biskup u Toulouseu. Srednji dio izložbe posvećen je anžuvinskoj vladavini nad srednjom Europom i njime, a zapravo i cijelom izložbom, dominira škrinja sv. Šimuna. Taj biser zlatarskog rada, autora Franje iz Milana, čuva se u istoimenoj zadarskoj crkvi, a na izložbi će biti predstavljen kopijom visoke kvalitete. Već i samom veličinom (duga je 1,6 m a visoka 1,2 metara) škrinja bi bila dominantna, ali ju je arhitekt izložbe smjestio u sredinu hodnika gdje je postavljena izložba pa jedino nju obasjava svjetlo sa svih strana. Škrinja prikazuje pobjedonosni ulazak Ludovika I. u Zadar i slike koje prikazuju pobožnost njegove obitelji, a dala ju je naručiti Ludovikova žena Elizabeta od Bosne, kći kralja Stjepana Kotromanića, u pokušaju da kroz vjeru začne sina. Uopće na cijeloj izložbi najvidljiviji su eksponati pristigli iz Hrvatske jer i treću sekciju nazvanu "Nemoguće nasljeđe", koja pokriva zadnjih stotinjak godina anžuvinske vlasti do propasti dinastije, svojom veličinom obilježavaju dva izloška. Na jednom zidu posljednje sekcije izložbe postavljena je slika "Krunidba kralja Ladislava" Mate Celestina Medovića, koja se čuva u zagrebačkoj Zlatnoj dvorani u Opatičkoj ulici, dok izložba završava golemim vratima napuljskog dvorca Castelnovo koju je izradio Francesco Laurana, odnosno hrvatski umjetnik Franjo Vranjanin. (Hina) dam rt