U PETAK OTVARANJE IZLOŽBE "EUROPA ANŽUVINACA" - HRVATSKA SUORGANIZATOR

piše: Damir Muštović PARIZ, 14. lipnja (Hina) - Dvjestotinjak godina najvećeg sjaja francuske plemićke loze Anžuvinaca tema su velike tromjesečne izložbe "Europa Anžuvinaca" koja će biti svečano otvorena u petak u kraljevskoj opatiji Fontevraud, u srcu nekadašnjeg Anjoua kojem odgovara područje današnje pokrajine Maine - et - Loire.#L# Anžuvinci su jednim dijelom Europe vladali od sredine 13. do kraja 15. stoljeća, a na vrhuncu moći, u 14. stoljeću, u njihove se teritorije ubrajala i tadašnja Hrvatska i Ugarska. Zbog toga će otvaranju izložbe nazočiti predsjednici Hrvatske i Mađarske Stjepan Mesić i Ferenc Madl, a uz glavnog organizatora izložbe - vladu pokrajine Maine - et - Loire - status partnera u njezinom postavljanju imaju hrvatsko ministarstvo kulture i Magyart. Poprište izložbe, L'abbaye Royale De Fontevraud, najveći je samostanski kompleks u Europi koji se proteže na čak 14 hektara zemljišta, a u petak i subotu ugostit će i međunarodni seminar na kojem će o različitim aspektima vladavine Anžuvinaca govoriti znanstvenici iz desetak zemalja. Hrvatsku će predstavljati Miljenko Jurković i Neven Budak sa zagrebačkog Sveučilišta koji će održati predavanje na temu "Jadranska politika Anžuvinaca". Na izložbi će biti predstavljena djela iz područja slikarstva, kiparstva, umjetničkog obrta, izrade predmeta od zlata i srebra, iluminacije rukopisa i oslikavanja tekstila, od kojih će 80 biti iz Hrvatske i Mađarske. Jedan od svakako najvrednijih eksponata bit će škrinja sv. Šimuna koja se čuva u istoimenoj zadarskoj crkvi, a koju će na izložbi predstavljati kopija visoke kvalitete. Taj biser zlatarskog rada kojemu je autor Franjo iz Milana izuzetno je djelo gotičkog narativnog stila člija reljefna kompozicija prikazuje pobjedonosni ulazak 1358. godine u Zadar kralja Ludovika I., za Hrvatsku najvažnijeg Ažuvinca, kao i pobožnost njegove obitelji. Škrinja je izrađena po narudžbi Ludovikove žene hrvatsko-ugarske kraljice Jelisave, kćeri bosanskog kralja Stjepana Kotromanića i po svojem umjetničkom značenju prelazi granice naše zemlje pa je svrstavaju u najzanimljivije zlatarske radove u Europi. U zadarskoj crkvi sv. Šimuna čuva se i triptih Bogorodice okružene Svetim Matejem i Svetim Jurjem,koji će također biti izložen u Opatiji Fontevraud. Izborni poliptih u kojem je Bogorodica bila okružena sa šest svetaca nastao je krajem 14. stoljeća za Gospinu crkvu u zadarskom Varošu, a kad je Varoš porušen, prebačen je na glavni oltar crkve sv. Šimuna. Kad je u tu crkvu preneseno tijelo sv. Šimuna, poliptih je smanjen na današnju veličinu kako bi odgovarao novom oltaru. Što se slikarstva tiče, najpoznatiji umjetnik koji je stvarao na anžuvinskim područjima bio je Gioto, koji je u Napulju boravio pet godina, ali njegovih fresaka iz tog razdoblja na izložbi nema jer su u vrlo lošem stanju. Povijest umjetnosti također je zadužio sienski slikar Simone Martini i to svojom slikom "Ludovik Anžuvinski kruni svojeg brata, kralja Roberta" iz 1317. Te slike, međutim, također nema na izložbi, ali je Martini predstavljen svojim drugim, manje poznatim djelima. Nakon svečanog otvaranja u petak, djela koja su za "Europu Anžuvinaca" postavljena na čak tisuću metara izložbenog prostora javnosti će biti dostupna od 16. lipnja do 16. rujna. (Hina) dam ii