SE-EU-SUMMIT-Politika PROCES PROŠIRENJA EU-A GLAVNA TEMA NA SUMMITU U GOETEBORGU Piše: Slavko VukadinGOETEBORG, 14. lipnja (Hina) - Proces proširenja Europske unije bit će glavna tema europskog summita krajem tjedna u Geoteborgu u
Švedskoj, nakon što su se stvari neočekivano zakomplicirale irskim odbijanjem Sporazuma iz Nice koji pruža okvir za širenje Unije na bivši komunistički blok.
Piše: Slavko Vukadin
GOETEBORG, 14. lipnja (Hina) - Proces proširenja Europske unije bit
će glavna tema europskog summita krajem tjedna u Geoteborgu u
Švedskoj, nakon što su se stvari neočekivano zakomplicirale irskim
odbijanjem Sporazuma iz Nice koji pruža okvir za širenje Unije na
bivši komunistički blok.#L#
Šefovi država ili vlada, ministri vanjskih poslova i financija 15
zemalja članica EU-a, predstavnici Europske komisije i Europskog
parlamenta sastat će se u petak i subotu u Geoteborgu na zaključnom
summitu šestomjesečnog švedskog predsjedanja Europskom unijom.
Sastanku na vrhu europske Petnaestorice u četvrtak će prethoditi
summit Sjedinjenih Država i EU-a.
Švedska je u siječnju, kada je preuzela rotirajuće predsjedništvo
EU-a, istaknula tri prioriteta - proširenje, ekologiju i
zapošljavanje. Zapošljavanje je bilo temom neformalnog summita u
ožujku u Stockholmu, tako da će proširenje i donošenje strategije o
održivom razvoju, koja bi omogućila ravnotežu između ekoloških,
ekonomskih i socijalnih aspekata, dominirati na skupu u
Geoteborgu.
Proces proširenja dobio je neočekivani udarac prošli tjedan kada su
irski birači na referendumu odbacili Sporazum iz Nice koji
omogućava proširenje i koji treba proći ratifikaciju u svim
zemljama članicama da bi stupio na snagu. Irska je jedina zemlja
članica čiji ustav zahtijeva da se o takvim sporazumima građani
izjasne na referendumu.
Teškom mukom usuglašen na maratonskom summitu u Nici krajem prošle
godine, Sporazum, koji nije ispunio očekivanja da odgovori na
pitanje kako će Europska unija izgledati u predstojećem razdoblju,
ipak sadržava odredbe koje omogućavaju proširenje na 12 zemalja
kandidata koje pregovoraju o punopravnom članstvu. Sporazumom je
dogovoren sastav Europske komisije nakon proširenja, uvedena nova
preraspodjela glasova unutar Vijeća ministara, uključujući i nove
članice, zatim broj zastupnika u Europskom parlamentu, a proširen
je i broj područja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom.
Na summitu u Nici zemljama kandidatima je obećano da će se pregovori
o ulasku u EU dovršiti do kraja 2002., što bi omogućilo da nove
članice sudjeluju na izborima za Europski parlament 2004. godine.
Predstavnici EU-a su unotoč ishodu irskog referenduma najavili da
će se proces proširenja nastaviti. "Zemlje članice i Europska
komisija nastavit će s nesmanjenom odlučnošću pregovore o
proširenju u skladu s obećanjima koja smo dali zemljama
kandidatima", objavili su u zajedničkoj izjavi švedski premijer
Goeran Persson i predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Ministri vanjskih poslova na svom zadnjem sastanku u Luxembourgu
isključili su mogućnost da se o Sporazumu iz Nice ponovno
pregovora. Izlaz iz sadašnje situacije pokušat će se naći u Irskoj,
gdje se razmatra mogućnost da se u dogledno vrijeme sazove novi
referendum.
Prema nekim tumačenjima, Europska unija i bez ratifikacije
Sporazuma iz Nice može primiti do pet novih članova prema Sporazumu
iz Amsterdama iz 1997. godine. Međutim, kako desetak kandidata
smatra da će biti spremni za ulazak u EU 2003. ili 2004. godine, tu
se otvara pitanje koga pozvati.
Švedsko predsjedništvo očekuje da će se na summitu dati konkretniji
odgovor oko završetka pregovora sa zemljama kandidatima i njihova
ulaska u EU iako je teško očekivati da će biti fiksirani datumi, što
traže vodeći kandidati koji su sve više frustrirani nejasnom
europskom perspektivom i u kojima opada podrška građana članstvu u
Europskoj uniji.
Zabrinutost zemalja kandidata izazavilo je i stajalište Španjolske
koja je dugo prijetila da će blokirati proces proširenja ako ne
dobije jamstva da će njezine regije iz strukturalnih fondova EU-a
dobivati jednaka sredstva i nakon proširenja na nove članice.
Madrid je od toga odustao u posljednji trenutak, bojeći se potpune
izolacije na summitu u Goetoborgu. Tu je još i njemačko-austrijska
inicijativa da se sloboda kretanja radne snage iz novih članica
ograniči na razdoblje do sedam godina.
Nova nepoznanica dolazi iz Italije. Europski partneri se
pribojavaju da bi i novi talijanski premijer Silvio Berlusconi
mogao tražiti više sredstava za nerazvijeni talijanski jug.
Zabrinutost nerazvijenih regija i članica EU-a posve je logična ako
se uzme u obzir da bi se površina Unije proširenjem na još 12 članica
povećala za 34 posto, a bruto nacionalni proizvod za samo pet
posto.
Na summitu bi trebalo biti prihvaćeno i izvješće o ocjeni država iz
Procesa stabilizacije i pridruživanja. Vijeće ministara vanjskih
poslova usvojilo je na svom zadnjem sastanku u Luxembourgu to
izvješće u kojem se navodi da je u Hrvatskoj "razvijena demokracija
i evidentan napredak postignut u procesu reformi od promjene
vlasti".
Tijekom svoga predsjedavanja Švedska je u prvi plan gurala i
donošenje strategije za "održivi razvoj", koji omogućava ravnotežu
ekoloških, ekonomskih i socijalnih aspekata. U tom sklopu jedno od
najvažnijih pitanja je globalno zagrijavanje.
Europska komisija je sredinom svibnja za summit u Goeteborgu
pripremila dokument u kojem se poziva Petnaestoricu da poduzmu
hitne mjere kako bi se budućim generacijama osigurao kvalitetniji
život s ciljem da se uspostavi ravnoteža između gospodarskog rasta,
socijalnog napretka i zaštite okoliša.
Summit u Goeteborgu predstavlja "povijesnu prigodu" da se pitanje
zaštite okoliša smjesti na "pravo mjesto u istu razinu kao i
ekonomija i socijala", izjavila je europska povjerenica za
ekologiju Margot Wallstroem.
Šveđani će za osiguranje skupa angažirati oko 1000 policijaca, jer
se očekuje da će se okupiti oko 25.000 prosvjednika.
(Hina) sv ii