ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Od devedesetih izvršna vlast u Hrvatskoj nije prepoznala značenje obrazovanja i znanosti, rekao je Gvozden Flego iz saborskoga Odbora za prosvjetu i kulturu, na stručnoj raspravi "Reforma odgojno-obrazovnog
sustava: Jesmo li spremni na partnerstvo s Europom?".
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Od devedesetih izvršna vlast u
Hrvatskoj nije prepoznala značenje obrazovanja i znanosti, rekao
je Gvozden Flego iz saborskoga Odbora za prosvjetu i kulturu, na
stručnoj raspravi "Reforma odgojno-obrazovnog sustava: Jesmo li
spremni na partnerstvo s Europom?".#L#
Stručna rasprava održala se danas u Europskom domu u okviru
projekta Europski identitet Hrvatske u organizaciji Europskoga
pokreta Hrvatske.
Vlast u Hrvatskoj organizira se po stranačkom načelu, tako da su
podobni tamo gdje bi trebali biti sposobni, rekao je Flego, dodavši
da time država od sebe "odbacuje pamet i znanje i okreće ih protiv
sebe i politike koju vodi".
Napomenuvši da znanost i znanstvenici u Hrvatskoj imaju loš
društveni i socijalni status, Flego je rekao da je europski prosjek
izdvajanja za znanstvena istraživanja oko dva posto,
najrazvijenije zemlje izdvajaju oko 3 posto, dok Hrvatska izdvaja
samo 0,23 posto iz proračuna.
U integracijama u nove sustave Hrvatska će morati vagati između
nacionalne kulture i interesa Europe, rekao je pomoćnik ministra
znanosti i tehnologije Darko Polšek, napomenuvši kako će u tom
procesu Hrvatska uvijek biti kao "kornjača koja hvata zeca". Po
njegovim riječima, minimalni plan za priključenje Europi je
autonomija sveučilišta i procjena kvalitete studiranja.
Kao važnu pretpostavku za rješavanje pitanja reforme školstva,
pomoćnik ministra prosvjete i športa Ivan Vavra smatra uspostavu
šireg stručnog dijaloga, koji je "dosad često izostajao".
Razloge za nedostatak otvorenih diskusija, predsjednica
Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Jasna Helena Mencer
pronalazi u "otporu prema promjenama u našoj sredini".
Hrvatski obrazovni sustav sadržajno je i stukturalno neusklađen s
Europom, ocijenio je Nikola Pastuović iz vladine Radne grupe za
izradu strategije razvoja obrazovanja. Po njegovim riječima,
obrazovanje i znanost glavni su resursi razvoja svake zemlje, a
Hrvatska se tek treba pitati jesu li to i njezine vrijednosti i
nacionalni prioritet.
Iznijevši usporedne podatke o ulaganju u školstvo u Europi, Vedrana
Spajić Vrkaš iz Europskog pokreta Hrvatska naglasila je da "najviše
zabrinjava što se u Hrvatskoj malo izdvaja za znanstvena
istraživanja", zbog čega je, kao i u ostalim tranzicijskim
zemljama, primijetno osjetno smanjenje broja istraživača.
(Hina) ag mc