ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Preopterećenost učenika "bolest" je hrvatskoga školstva koja se može ublažiti jedino znanstvenim utemeljivanjem obrazovno-odgojnoga procesa na svim razinama - od osnovnoga školstva preko srednjeg do visokog
obrazovanja, istaknuo je Josip Markovac, profesor pedagogije zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u raspravi "(Pre)opterećenost učenika osnovnih i srednjih škola", održanoj danas u Hrvatskome učiteljskom domu u Zagrebu.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Preopterećenost učenika "bolest" je
hrvatskoga školstva koja se može ublažiti jedino znanstvenim
utemeljivanjem obrazovno-odgojnoga procesa na svim razinama - od
osnovnoga školstva preko srednjeg do visokog obrazovanja, istaknuo
je Josip Markovac, profesor pedagogije zagrebačkoga Filozofskog
fakulteta u raspravi "(Pre)opterećenost učenika osnovnih i
srednjih škola", održanoj danas u Hrvatskome učiteljskom domu u
Zagrebu.#L#
Raspravu je organizirao Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ)
sa svrhom sagledavanja toga aktualnog pedagoškog i općeg
društvenog problema, a u cilju utvrđivanja uzroka, posljedica i
mogućnosti uklanjanja preopterećenosti učenika.
U raspravi je sudjelovalo tridesetak stručnjaka iz odgojno-
prosvjetnih ustanova, fakulteta, Zavoda za školstvo i Ministarstva
prosvjete i športa.
Sa stajalištima iznesenim u raspravi bit će upoznato i Prosvjetno
vijeće radi donošenja odgovarajućih mjera i uputa za rasterećenje
učenika, napomenuo je predsjednik HPKZ-a Hrvoje Vrgoč.
U zaključku uvodnoga izlaganja Vrgoč je istaknuo da škole, kao i
cijeli odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj, idu putem značajnih
promjena i preobražaja. Vrgoč smatra da će jedan od rezultata tih
preobražaja biti i uklanjanje preopterećnosti učenika zašto je pak
potrebno ostvariti usku suradnju i koordinaciju škole i obitelji
učenika.
Rasprava je pokazala i ključne točke koje su, po mišljenju
stručnjaka, uzrok propterećenosti učenika.
Ante Bežen, profesor na Učiteljskoj akademiji, istaknuo je da su
nastavnici, po završetku fakulteta, nedovoljno osposobljeni za
nastavu. Potrkrijepio je to podatkom da hrvatski studenti imaju
samo oko pet posto stručnih predmeta u tijeku studija dok je
europski standard između 25 i 30 posto.
Njegov kolega Zvonimir Koraj misli da bi se taj problem mogao
riješiti reformom školskoga sustava, odnosno preprogramiranjem na
devetogodišnji sustav osnovnoga školstva.
Sonja Jirasek iz zagrebačke Osnovne škole Tituša Brezovačkog
upozorila je da treba voditi računa o europskome radnom vremenu
roditelja zbog čega je nužno uvesti samo jednu školsku smjenu.
Osim toga, kao nedostatak istaknula je nepostojanje konsenzusa oko
potrebnoga gradiva i njegove selekcije, tj. oko toga, kako je
rekla, što dijete mora "donijeti" iz nižih razreda osnovne škole u
više pa nadalje.
Za Vladimira Novaka iz Zavoda za unapređivanje školstva izrazito je
važno tko izvodi nastavu te predlaže da se pravilnikom utvrde jasni
i ozbiljni kriteriji tko može biti nastavnik u osnovnim i srednjim
školama.
U raspravi je istaknuto i da nisu određeni ciljevi obrazovanja te da
postojeći način ispitivanja i ocjenjivanja nije stimulativan za
učenike i ne unapređuje obrazovno-odgojni proces.
(Hina) ip mc