29.V.-RDW-NATO I MAKEDONIJA

RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 29. V. 2001. 'NATO neće priznati OVK kao sugovornika' RDW objavljuje interview Adelheide Feilcke-Tiemann s veleposlanikom Hansom-Joergom Eiffom, NATO-ovim predstavnikom u Makedoniji. - Gospodine veleposlaniče, u nedjelju smo dobili vijest da ste se i vi kao NATO-ov predstavnik u Makedoniji, sastali s OVK, još prije Frowickove inicijative. Kako je s time? = Moj susret s Alijem Ahmetijem, čovjekom koji se naziva političkim predstavnikom OVK, nema nikakve veze s onim što je napravio Frowick. Moja je zadaća pojašnjavati politiku NATO-a. A ponajprije se radilo o tomu da se tamo gdje je to potrebno i važno, uklone eventualne iluzije koje postoje o NATO-ovoj politici. - Konkretno, kakva je bila vaša poruka Ahmetiju? = Pojasnio sam mu da OVK mora obustaviti primjenu oružja i krvoproliće. NATO će podupirati samo mirovni dijalog s demokratski izabranim predstavnicima zemlje i neće priznati OVK kao sugovornika u pregovorima. To je bilo jednostrano priopćenje. - I to vrijedi i dalje, to je i NATO-ovo stajalište? = To ne treba ponavljati - barem ne za sada. - Držite li ispravnim OVK uvući u dijalog kako se zajedničkim dokumentom pokušalo prošloga tjedna stvoriti zajedničku platformu političara i OVK? = To ne držim ispravnim a ni potrebnim. To nije NATO-ova politika, kako je bilo rečeno. - Kako uopće treba gledati ulogu NATO-a na području traženja mira u Makedoniji? = Znate da NATO ima primarno zadaću na Kosovu. A u Makedoniji ima razmještene postrojbe koje postrojbama na Kosovu daju logističku potporu. S Makedonijom imamo dakako tijesne odnose i područje moramo gledati kao cjelinu. U okviru naše zadaće na Kosovu, koja treba stvoriti sigurno okružje, moramo štititi i granice. I u okviru te zadaće nadzirati granicu i na granici između Kosova i Makedonije koja čini dobar dio te makedonske sjeverne granice, pojačali smo naš nadzor i započeli usku suradnju s Makedonijom. Sada se dakako postavlja pitanje ne bi li trebalo učiniti više, ne bi li se moglo učiniti više kako bismo pridonijeli svršetku toga sukoba, toga ustanka tu kojega je izazvao OVK. Uz odgovarajuće uvjete već postoje mogućnosti o kojima razgovaramo s Makedonijom. - Je li po srijedi pomoć u oružju? Postoje tvrdnje da je makedonska vojska već prvoga dana u Tetovu potrošila vaše streljivo i samo uz pomoć.... = Nije po srijedi pomoć u oružju, nego može li se možda pronaći aranžman u smislu 'ground safety zones' ovoga dijela Srbije koji je sada vojno vraćen pod nadzor Srbije, može li se to primijeniti kao primjer. NATO je upravo izjavio da je spreman prihvatiti ljude OVPMB, tamošnje oružane organizacije Albanaca, ako do određenog trenutka predaju oružje, vrsta ograničene amnestije. Treba misliti na to možemo li, što se tiče Makedonije, dati određenu pomoć koja bi se mogla sastojati u tomu da se ljude koji su umiješani u borbena djelovanja, pusti na Kosovo da tamo predaju svoje oružje. - Uporabili ste riječ amnestija. Pomišljalo se i da se po uzoru na južnu Srbiju, izgrade primjerice mješovite policijske strukture. U kojoj se mjeri model južne Srbije može primijeniti? = To se ne može uspoređivati. Albanci tu imaju daleko ravnopravniji status u svemu nego Albanci u bivšoj Jugoslaviji. U policiji razumljivo ima Albanaca. No nema previše Albanaca u jedinicama koje upravo sada djeluju u tim selima. Ne vjerujem u to. Pitanje da tu pored Makedonaca, pored slavenskih Makedonaca u javnim službama, u javnoj upravi ima i Albanaca, tu to nije načelni problem. - Još jedanput o amnestiji: ljude bi ipak na neki način trebalo integrirati. A potiskivanje, kad se ljude pošalje na Kosovo, neće trajno pomoći? = Ne, to ne pomaže, ali ljudi, sve osobe koje su makedonski državljani, mogu se vratiti u svako doba. Imali smo upravo slučajeve da su ljudi iz sela sjeverno od Tetova 'prešli preko' i opet će se vratiti čim se stanje smiri. Ako su makedonski državljani, to mogu učiniti bez ikakvog birokratskog problema - u svako doba. Moraju samo imati svoje dokumente. Zbog toga ćemo im reći da ne zaborave ponijeti dokumente! - Od strane albanskih intelektualaca u Makedoniji nedavno je postavljen zahtjev da se Makedoniju učini nekom vrstom protektorata, znači s međunarodnom vojnom i civilnom nazočnošću. Možete li to zamisliti? = Ne. Mogu dakako mnogo toga zamisliti što mogu i intelektualci. Ali moram reći da to politički nije relevantno. Ne može biti riječi o tomu. Međunarodna zajednica tu je već jako zastupljena, ali to je shvaćeno kao potpora. Ne dolazi u obzir da se tu nešto napravi kao na Kosovu ili barem kao u Bosni i Hercegovini. To nije potrebno. Makedonci su, bez obzira koje narodnosti, u prošlosti dokazali da su posve kadri napraviti nešto čega drugdje u bivšoj Jugoslaviji nije bilo, naime jamčiti mir i jedinstvo države. Za sada je to ugroženo, nije to tako jednostavno, ali držim da će uspjeti. A mi pri tomu pomažemo. Mi nismo protektori, bilo bi sasma pogrješno to i pokušati. (RDW)