LJUBLJANA, 7. lipnja (Hina) - Koristi nove "proširene Europe" su obostrane, proširenje Europske unije za "petnaestoricu" je obveza i korist u obliku jedinstvenog tržišta od 500 milijuna potrošača, za nove članice dobitak pridruživanja
jest taj što će moći povećati kvalitetu života svojih ljudi, kazao je u četvrtak u Ljubljani predsjednik Europske komisije.
LJUBLJANA, 7. lipnja (Hina) - Koristi nove "proširene Europe" su
obostrane, proširenje Europske unije za "petnaestoricu" je obveza
i korist u obliku jedinstvenog tržišta od 500 milijuna potrošača,
za nove članice dobitak pridruživanja jest taj što će moći povećati
kvalitetu života svojih ljudi, kazao je u četvrtak u Ljubljani
predsjednik Europske komisije. #L#
Romano Prodi, predsjednik Europske komisije (EK), koji se tijekom
dana sastao i s premijerom Janezom Drnovešekom, u velikom je
intervjuu za slovensku televiziju i u kraćem govoru slovenskim
parlamentarcima u četvrtak, prvoga dana svog prvog službenog
posjeta Sloveniji otvorio "javnu debatu" o ciljevima proširenja na
nove članice.
Prodi je u svojim obraćanjima jednako tako istaknuo da je
proširenje EU istodobno "velik i težak izazov" jer se u EU uključuju
i ekonomije s niskim nacionalnim dohotkom.
Ipak, najveća ambicija proširenja EU, koja ostaje prioritetom
Bruxellesa, unatoč dilemama koje s tim u vezi postoje u sadašnjim
članicama, jest - ujedinjenje Europe i prevladavanje nekadašnjih
podjela -, dakle ono što je EU svečano izjavila poslije pada
berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke, kazao je predsjednik EK.
Prodi je pritom istaknuo da u problemima koji se pojavljuju između
članica i potencijalnih kandidatkinja valja voditi računa o javnom
mnijenju na jednoj i drugoj strani. U tom je smislu slovenskim
domaćinima protumačio pitanje slobodnog protoka radne snage.
Slovenci se, naime, ne slažu s ograničenjima, odnosno sa 7-
godišnjim prijelaznim razdobljem na slobodno kretanje radne snage
i s kompromisom koji je prihvaćen u EU zbog strahova koji postoje u
Njemačkoj i Austriji da će ih zapljusnuti imigrantski val s
istoka.
Istodobno, dodao je, to se vrijeme može kasnije skratiti za
pojedine nove članice koje o tome mogu bilateralno pregovarati i
postići sporazume sa susjednim državama ili drugiim članicama
Unije.
Prodi je i Sloveniju - koja se zauzima za što skorije uključenje u
EU, ali - kako je izjavio premijer Drnovšek - nastavlja pregovore u
pitanjima koja su još otvorena - pozvao da pregovore s EU zaključi
najkasnije krajem 2002. godine ili u prva dva mjeseca 2003. jer će
postupak ratifikacije sporazuma o uključenju u punopravno članstvo
trajati otprilike godinu dana.
Drnovšek je izjavio da je za Sloveniju uključivanje u EU zapravo
najbolja i možda jedina opcija, ali da želi vidjeti kakav će biti
neto efekt uključenja. Riječ je naime o sadašnjoj debati u EU u
kojoj će mjeri i na koji način nove članice moći koristiti sredstva
iz strukturnih i regionalnih fondova EU. S obzirom na svoju
sadašnju razvijenost Slovenija bi, kao nova članica, po optimalnoj
varijanti ostvarivala višak od dva posto svog bruto nacionalnog
proizvoda jer bi imala više priljeva iz briselskih fondova nego
odljeva u zajednički proračun. Po negativnoj varijanti, učinak bi
bio manji ili bi odljevi bili veći od onoga što bi iz europskih
fondova dobila.
Drnovšek je spomenuo koncesije koje je Slovenija dala u dosadašnjem
tijeku pregovora, npr. obećanje da će zatvoriti duty-free trgovine
na granicama s Italijom i Austrijom i da će opozvati sporazume o
slobodnoj trgovini s Hrvatskom i BiH. Kako je dodao u vezi potonjeg
problema, učinci za Sloveniju ipak neće biti negativni jer je
dobila odgovarajuće kompenzacije EU-a.
Prodi će u petak boraviti u privatnom posjetu Sloveniji kao
Drnovšekov gost.
U Sloveniji će u petak svoj posjet nastaviti i europski povjerenik
za širenje EU Guenter Verheugen i predstavnik Europske komisije
zadužen za pregovore sa Slovenijom Jaime Garcia Lombardero. Oni će
se susresti sa slovenskim poslovnim ljudima, ministrom vanjskih
poslova Dimitrijem Rupelom, ministrom za europska pitanja Igorem
Bavčarom i drugima.
(Hina) fl rt