LJUBLJANA, 29. svibnja (Hina) - Slovenija će jače inzistirati na individualnom pristupu za prijem u Europsku uniju što je vidljivo iz samosvjesnijeg nastupa vodećih slovenskih političara zadnjih dana u vezi s određivanjem rokova za
ulazak u EU, rasprave o slobodnom protoku radne snage i odluke da duty-free trgovine na granici s Austrijom i Italijom ostanu otvorene i u ovoj turističkoj sezoni unatoč prijetnjama Bruxellesa da bi to moglo zakočiti zatvaranje poglavlja o carinskoj uniji.
LJUBLJANA, 29. svibnja (Hina) - Slovenija će jače inzistirati na
individualnom pristupu za prijem u Europsku uniju što je vidljivo
iz samosvjesnijeg nastupa vodećih slovenskih političara zadnjih
dana u vezi s određivanjem rokova za ulazak u EU, rasprave o
slobodnom protoku radne snage i odluke da duty-free trgovine na
granici s Austrijom i Italijom ostanu otvorene i u ovoj turističkoj
sezoni unatoč prijetnjama Bruxellesa da bi to moglo zakočiti
zatvaranje poglavlja o carinskoj uniji.#L#
"Bruxelles mora razumjeti da su u Sloveniji sudovi posve nezavisna
grana vlasti i da ih nije moguće uključivati u dinamiku i raspored
naših pregovora s EU" - izjavio je u utorak prilikom službenog
posjeta Luxemburgu premijer Janez Drnovšek. On je time branio
odluku ustavnog suda koji je do daljnjega suspendirao odluku o
zatvaranju duty-free trgovina i to samo nekoliko dana prije
stupanja na snagu već prihvaćenog "europskog" zakona koji je
naložio njihovo pretvaranje u obične prodavaonice.
Drnovšek je, komentirajući suspenziju zakona za koji se zalagao
ministar europskih poslova Igor Bavčar, rekao da će vlada
razmotriti novu situaciju i pričekati konačan pravorijek nakon
završetka postupka pred ustavnim sudom.
Na bizarnu logiku postavljanja novih uvjeta za pristup Europskoj
uniji osvrnuo se u razgovoru za njemački tjednik "Fokus" i ministar
vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji posebno kritizira
razmišljanja prisutna među petnaestoricom da bi manje ali
najuspješnije države integriranje u Europu morale pričekati dok se
ne osposobe one veće. U kontekstu je naravno mišljena Poljska kao
najzahtjevniji "zalogaj" u proširenju EU, ali i država s moćnim
sponzorom u zapadnom susjedstvu. "Neki drže da bi i Slovenija koja
je sposobna ugovor s EU potpisati već iduće godine morala čekati da
na ulazak budu spremne velike države. Mi u taj scenarij ne
vjerujemo", odlučno je rekao Rupel za njemački tjednik.
Šef slovenske diplomacije suprotstavio se i ograničavanju
slobodnog protoka radne snage za Slovence nakon primanja u EU, na
čemu - ne zbog Slovenije - ustraju Njemačka i Austrija.
"Slovenija nije država emigranata nego zemlja s imigrantima jer
mnogi kod nas dolaze raditi" - tvrdi Rupel, potkrepljujući želju da
Europska unija Sloveniju tretira kao poseban i uspješan slučaj
tranzicijske države koja će Europskoj uniji donijeti vrlo malo
problema.
Na moralnu dimenziju euroatlantskih integracijskih procesa
upozorio je ovih dana i slovenski predsjednik Milan Kučan. On je
rekao nakon susreta s češkim predsjednikom Vaclavom Havelom u Pragu
da bi primanja Slovenije u NATO savez iduće godine na summitu u
češkoj prijestolnici zapravo ispravilo "nepravdu" počinjenu 1997.
godine. Tada su šefovi država NATO saveza na summitu u Madridu u
članstvo pozvali Poljsku, Češku i Mađarsku, ali ne i Sloveniju koja
je sada sa Slovačkom u prvoj liniji za primanje novih članica
atlantskog saveza. Havel je izjavio kako u primanje Slovenije u
NATO uopće ne sumnja. Razlozi za poziv nisu samo ispravak moralne
nepravde od prije 4 godine nego i njezin nenadomjestiv geostrateški
položaj mosta prema Panonskoj nizini za južno krilo NATOVE
alijanse.
(Hina) fl ps