AU 7.VI.-APA - NAKON RASPADA JUGOSLAVIJE SRBI ISKLJUČUJU POMIRBU

AUSTRIJA APA 7. VI. 2001. Deset godina poslije raspada: Jugoslavija traži regionalnu suradnju "Deset godina poslije početka raspada bivše Jugoslavije u Beogradu se opet traži kontakt s bivšim jugoslavenskim republikama. Uvjeti za to stvoreni su proteklog listopada. Tada je svršila era bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića. 'Regionalna suradnja apsolutni je prioritet jugoslavenske vanjske politike', rekla je zamjenica ministra vanjskih poslova Aleksandra Joksimović u Beogradu u razgovoru za APA-u u prigodi desete obljetnice proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske A. Joksimović u potrazi je za dodirnim točkama na kojima se može ponovno izgrađivati suradnja sa susjedima, ponajprije s bivšim jugoslavenskim državama. I zapadna Europa, kaže političarka, morala je poslije Drugog svjetskog rata svladati terete prošlosti. Suradnja je tada građena ponajprije na uniji ugljena i čelika. 'Sada smo u potrazi za 'unijom za čelik i ugljen Balkana'. U Beogradu vjerujemo da bi energetsko gospodarstvo i infrastruktura mogli ponuditi zajedničke točke na kojima bi se mogla graditi suradnja'. U svakom slučaju, dodaje Joksimović, u nekim se od tih država u vezi regionalne suradnje za sada pokazuje suzdržanost. 'Boje se da bi ih nestabilno stanje u regiji moglo omesti u naporima da se što je moguće prije integriraju u EU. Zamjenica ministra nada se da će raspršiti ta strahovanja. 'Držimo da se svaka država treba integrirati u EU vlastitim tempom, pri čemu bi regionalna suradnja mogla taj tempo samo ubrzati.' Suradnja sa Slovenijom i Hrvatskom kreće, po mišljenju A. Joksimović, 'u pozitivnom smjeru'. Sve što je godinama opterećivalo odnose, polako se uklanja'. Sa Slovenijom su diplomatski odnosi uspostavljeni tek u prosincu prošle godine. U međuvremenu su sklopljena dva sporazuma o gospodarskoj i trgovačkoj suradnji i suradnji na području obrazovanja, kulture i športa. S Hrvatskom su odnosi normalizirani još ranije, naime 1996. Otad je sklopljeno jedanaest bilateralnih sporazuma. Hrvatska je, kaže Joksimović, preuzela brojne probleme od 'bivše vlasti'. Među ostalim su još prijeporna pitanja poput državne granice na poluotoku Prevlaci uz Kotorski zaljev, još uvijek postojeće obvezne vize i problematika izbjeglica. Zamjenici ministra jasno je kakvo bi moglo biti rješenje. 'Obje strane moraju stvari prići pozitivno'. Izgledi za to su poslije političkih promjena u Jugoslaviji dobri, vjeruje A. Joksimović: 'Jugoslavija se velikom brzinom otvara svijetu. Već su obavljene velike promjene, no dakako postoje brojni problemi. Ne mogu se svi ukloniti na jedanput.' Optimizam službenih mjesta u pogledu dobrih odnosa narod ipak ne dijeli. U ispitivanju mišljenja provedenom u travnju, 77,8 posto ispitanika navelo je kao glavni razlog raspada Jugoslavije 'hrvatski nacionalizam'. 39,9 posto od dvije tisuće ispitanih nema povjerenja u narode nekoć zajedničke Jugoslavije s kojima su ratovali. Ipak 21 posto ispitanih u dobi između 18 i 29 godina i 34,6 posto u dobi od preko 64 godine, posve isključuju pomirbu. Pri tomu traženje krivnje najprije na drugoj strani, nije na Balkanu samo srpska osobina."