ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - ZAGREB - Konferencija "Europske perspektive demokratske Hrvatske", u organizaciji pet njemačkih zaklada, koja predstavlja prigodu za raspravu predstavnika vlade i oporbe, stručnjaka i društvenih aktera o
bitnim pitanjima hrvatske budućnosti, otvorena je u srijedu prijepodne u nazočnosti predsjednika Republike Stipe Mesića. Sudionicima konferencije u zasebnim će radionicama raspravljati o vanjskoj, sigurnosnoj, gospodarskoj i socijalnoj politici, razvoju pravne države, civilnog društva i pluralističkih medija te inovativnim područjima obrazovanja i zaštiti okoliša. Predsjednik Mesić se zahvalio njemačkim zakladama što su još dok je Hrvatska bila federalna jedinica bivše Jugoslavije dale "ne mali doprinos pripremanju Hrvatske za njen put u demokraciju".ZAGREB - Politički odnosi Hrvatske i Češke posljednjih mjeseci su se izrazito intenzivirali, što potvrđuju susreti dvojice predsjednika država i parlamenata, a danas i vlada, pa se možemo nadati da će to pridonijeti i boljoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, rekao je u srijedu u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. U izjavi za novinare nakon susreta s češkom premijerom Milošem Zemanom, koji boravi u trodnevnom posjetu Hrvatskoj Tomčić je rekao da je RH ovom prigodom dobila potvrdu pune
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) -
ZAGREB - Konferencija "Europske perspektive demokratske
Hrvatske", u organizaciji pet njemačkih zaklada, koja predstavlja
prigodu za raspravu predstavnika vlade i oporbe, stručnjaka i
društvenih aktera o bitnim pitanjima hrvatske budućnosti, otvorena
je u srijedu prijepodne u nazočnosti predsjednika Republike Stipe
Mesića. Sudionicima konferencije u zasebnim će radionicama
raspravljati o vanjskoj, sigurnosnoj, gospodarskoj i socijalnoj
politici, razvoju pravne države, civilnog društva i pluralističkih
medija te inovativnim područjima obrazovanja i zaštiti okoliša.
Predsjednik Mesić se zahvalio njemačkim zakladama što su još dok je
Hrvatska bila federalna jedinica bivše Jugoslavije dale "ne mali
doprinos pripremanju Hrvatske za njen put u demokraciju".
ZAGREB - Politički odnosi Hrvatske i Češke posljednjih mjeseci su
se izrazito intenzivirali, što potvrđuju susreti dvojice
predsjednika država i parlamenata, a danas i vlada, pa se možemo
nadati da će to pridonijeti i boljoj gospodarskoj suradnji dviju
zemalja, rekao je u srijedu u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora
Zlatko Tomčić. U izjavi za novinare nakon susreta s češkom
premijerom Milošem Zemanom, koji boravi u trodnevnom posjetu
Hrvatskoj Tomčić je rekao da je RH ovom prigodom dobila potvrdu pune
potpore Češke približavanju Europskoji uniji i NATO-u.
ZAGREB - Klirinški dug Hrvatske prema Češkoj iznosi 2,5 milijuna
dolara ali ga Hrvatskea ne želi prebijati za češki udio u vlasništvu
nad hotelima rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski premijer Ivica
"Klirinški dug želimo realizirati u novcu, a ne u vlasničkim
odnosima u turizmu no stimuliramo i forsiramo suradnju s češkom
stranom oko njihovih mogućih ulaganja u naš turizam" rekao je Račan
u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka.
Način rješavanja klirinškog duga predmet je Sporazuma koji su uoči
izjave za novinare potpisala dvojica predsjednika vlada, a osim
njega potpisan je i Sporazum o suradnji dviju zemalja u području
kulture, prosvjete i znanosti.
ZAGREB - Hrvatska i Češka djelovat će u zoni slobodne trgovine od 1.
siječnja iduće godine, izjavio je u srijedu u Zagrebu predsjednik
Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević prilikom susreta s
češkim premijerom Milošom Zemanom koji boravi u trodnevnom
službenom posjetu Hrvatskoj. Hrvatska i Češka parafirale su
Sporazum o slobodnoj trgovini 27.04.2001. u Zagrebu. Njegovo se
potpisivanje očekuje tijekom lipnja, a stupanje na snagu
1.01.2002. Češki premijer Miloš Zeman izjavio je da se broj čeških
turista u Hrvatskoj povećao u 2000. za 60 posto u odnosu na 1999.
Češki turisti su na 4. mjestu u Hrvatskoj po brojnosti, a po broju
noćenja zauzimaju 3. mjesto, istaknuo je.
Prema njegovim riječima prihod od čeških turista "uravnotežava
negativnu platnu bilancu" dvije zemlje.
MOSTAR - Ured Visokog predstavnika (ORH) ocijenio je u srijedu u
Mostaru tek "medijskim napisima" najave o organiziranju
referenduma o uspostavi federalne jedinice za Hrvate u Bosni i
Hercegovini. Večernji list u svome izdanju od utorka i srijede,
pozivajući se na visoke dužnosnike HDZ-a, najavio je organiziranje
referenduma koji bi potaknuo i novi teritorijalni preustroj BiH.
"Referendum je slična priča s prošlogodišnjim koji Ured Visokog
predstavnika smatra ispitivanjem javnog mnijenja i ništa više",
izjavila je glasnogovornika OHR-a u Mostaru Avis Beneš.
HAAG - Tri procesa protiv osoba koje su počinile ratne zločine u BiH
počet će 10. rujna pred Međunarodnim sudom za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu, među
kojima procesi protiv Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića,
izvijestio je glasnogovornik suda. Naletilića (57) i Martinovića
(37) optužnica ICTY-a tereti za etničko čišćenje u području
Mostara, poprištu silovitih sukoba između pripadnika HVO-a i
muslimanskih snaga u razdoblju od 1993. do 1994. Obojica bi trebala
odgovarati za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
SOLUN - Balkanski ministri obrane osudili su u srijedu nastavak
nasilja između albanskih gerilaca i makedonskih vojnika i pozvali
na političke razgovore između etničkih skupina u Makedoniji.
"Snažno osuđujemo nastavak terorističkih akcija koje provode
ekstremisti i pozivamo ih da prekinu svoje aktivnosti", rekao je
grčki ministar obrane Akis Tsohatzopoulos na konferenciji za
novinare nakon sastanka ministara obrane jugoistočne Europe.
Ministri su ranije izdali priopćenje u kojem se ističe "potreba za
jačanjem dijaloga o međuetničkim odnosima unutar parlamenta... u
pogledu postizanja hitno potrebnih reformi".
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II pozvao je na mir u Srednjoafričkoj
Republici u srijedu, više od tjedan dana nakon što je neuspio
pokušaj puča protiv predsjednika Angea Felixa Patassea izazvao
krvoproliće i bijeg gotovo 50.000 ljudi iz prijestolnice. Papa je
zatražio da "sve skupine umiješane u sukob polože oružje
i surađuju kako bi se ponovno uspostavio mir". U glavnome gradu
Banguiju vode se i dalje borbe između vojske i pobunjenika i gotovo
50.000 ljudi napustilo je prijestolnicu.
MOSKVA - Ruski parlament konačno je u srijedu odobrio prijedlog
zakona kojim se Rusija otvara za uvoz potrošenog nuklearnog goriva,
što je projekt koji će, prema mišljenju aktivista za zaštitu
okoliša, pretvoriti zemlju u odlagalište nuklearnog otpada.
Donji dom ruskog parlamenta, Duma, usvojio je prijedlog zakona s
243 glasa "za" i 125 protiv. Zagovornici tog zakona tvrde da bi on
Rusiji mogao donijeti oko 20 milijardi dolara tijekom 10 godina.
Zakon treba odobriti Gornji dom parlamenta a potpisati ga
predsjednik Vladimir Putin.
SAN JOSE - Sudionici 31. Opće skupštine Organizacije američkih
država (OAS) koja je završila u utorak navečer u San Joseu, nisu
uspjeli postići dogovor o usvajanju "demokratske platforme" i nisu
trenutačno u stanju omogućiti jačanje institucija koje se bave
ljudskim pravima. Opća skupština spotaknula se o plan o
"međuameričkoj demokratskoj klauzuli" koja je podijelila članice
OAS-a. 16 zemalja članica OAS-a, među kojima Venezuela i nekoliko
karipskih otoka, zatražili su da se ponovno raspravlja o sadržaju
te klauzule koja, prema mišljenju nekih, predstavlja zadiranje u
unutarnja pitanja zemlja. Izvanredna sjednica trebala bi se
održati prije 30. rujna kako bi zemlje članice mogle ponovno
glasovati o spomenutom planu.
(Hina) rt