ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Konferencija "Europske perspektive demokratske Hrvatske", u organizaciji pet njemačkih zaklada, koja predstavlja prigodu za raspravu predstavnika vlade i oporbe, stručnjaka i društvenih aktera o bitnim
pitanjima hrvatske budućnosti, otvorena je u srijedu prijepodne u nazočnosti predsjednika Republike Stipe Mesića.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Konferencija "Europske perspektive
demokratske Hrvatske", u organizaciji pet njemačkih zaklada, koja
predstavlja prigodu za raspravu predstavnika vlade i oporbe,
stručnjaka i društvenih aktera o bitnim pitanjima hrvatske
budućnosti, otvorena je u srijedu prijepodne u nazočnosti
predsjednika Republike Stipe Mesića.#L#
Sudionicima konferencije, koji će u zasebnim radionicama
raspravljati o vanjskoj, sigurnosnoj, gospodarskoj i socijalnoj
politici, razvoju pravne države, civilnog društva i pluralističkih
medija te inovativnim područjima obrazovanja i zaštiti okoliša,
obratio se predsjednik Mesić svojim viđenjem stanja u zemlji i
"urgentnim imperativima" koji stoje pred hrvatskom vladom.
Mesić se zahvalio njemačkim zakladama što su još dok je Hrvatska
bila federalna jedinica bivše Jugoslavije dale "ne mali doprinos
pripremanju Hrvatske za njen put u demokraciju".
Mesić je kazao da Europa i demokracija ocrtavaju strateško
opredjeljenje Hrvatske te da je "demokracija političko
opredjeljenje koje ne trpi kompromise", upozorivši da i dalje
postoje žarišta otpora europskoj i demokratskoj orijentaciji
Hrvatske.
"Na planu približavanja Europi i svijetu postignuto je mnogo",
rekao je predsjednik, osvrćući se na članstvo u programu
Partnerstvo za mir, WTO i parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju s EU, ali je rekao da se radi o "prvim rezultatima
koji su logični i očekivani". "To je ubiranje plodova koji su već
zreli visili na granama. To je nešto što smo, manje-više, zaradili
prošlogodišnjim izborima", pojasnio je Mesić.
Ukazao je da su građani očekivali radikalniji prekid sa razdobljem
"polovične demokracije" u kojoj se "europeizam sveo na golu frazu
koja nije mogla prikriti politički balkanizam najgore vrste", ali
da su "oni opipljivi, životni rezultati izostali".
Objasnio je to riječima da je mogućnost aktivnog djelovanja
koalicijske vlade zbog njenog karaktera sužena, ali i da se ne
možemo zadovljiti činjenicom da se poslije siječnja prošle godine u
Hrvatskoj "lakše diše".
Mesić je kao prvi imperativ vlade istaknuo učvršćivanje
institucija demokratskog sustava.
"Vlada mora funkcionirati tako da provodi proklamiranu politiku, a
ne politiku koja se kratkoročno...da ne kažem vatrogasno, uvijek
iznova formulira u stalnim međustranačkim dogovaranjima", rekao je
predsjednik.
Također je u prvi plan stavio pokretanje i razvoj gospodarstva, s
posebnim naglaskom na izravna strana ulaganja.
Mesić se založio i za pravnu državu, za koju je rekao da "ne smije
više samo pokazivati znakove oživljavanja". "Ona mora početi
živjeti punim životom i beskopromisno", rekao je Mesić, dodavši da
"u Hrvatskoj ne smije biti nedodirljivih i posvećenih".
Hrvatski predsjednik se osvrnuo i na Domovinski rat s kojeg, kako je
rekao, "valja skinuti hipoteku ratnih zločina". "Hrvatska je
rođena u tom ratu i on mora čist ući u povijest", kazao je.
Da bi to postigli, rekao je, "moramo pozvati na odgovornost, kroz
vlastito pravosuđe, i suradnju s Haaškim sudom, one koji su ratnim
zločinom okaljali ruke".
Medije je podsjetio da im je funkcija informiranje a ne
indoktriniranje". "Činjenice su svete a komentari slobodni", rekao
je Mesić.
Ukazao je i na neophodnost regionalne suradnje kao uvjeta ulaska u
integracije, ali je potom izričito naglasio da "suradnja sa
susjedima, odnosno zemljama regije ne može i neće rezultirati
nikakvom obnovom Jugoslavije".
(Hina) vk