ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Zagrebački ured Međunarodne organizacije za migracije (IOM) zaprimio je dosad više od 2.000 odštetnih zahtjeva za prisilni rad u Njemačkoj tijekom nacističke ere, a do 11. kolovoza, kad istječe rok za
predaju, iz Hrvatske se očekuje oko 5.000 zahtjeva, priopćio je u utorak IOM na konferenciji za tisak u Zagrebu.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Zagrebački ured Međunarodne
organizacije za migracije (IOM) zaprimio je dosad više od 2.000
odštetnih zahtjeva za prisilni rad u Njemačkoj tijekom nacističke
ere, a do 11. kolovoza, kad istječe rok za predaju, iz Hrvatske se
očekuje oko 5.000 zahtjeva, priopćio je u utorak IOM na
konferenciji za tisak u Zagrebu.#L#
Njemačka je u kolovozu prošle godine prihvatila zakon o odštetama
za osobe koje su tijekom ere nacizma bile na ropskom ili prisilnom
radu u Njemačkoj ili u zemljama pod njemačkom okupacijom, kojim je
osnovan fond vrijedan 10 milijardi njemačkih maraka.
Zakon predviđa da njemačka vlada i tvrtke osiguraju po 5 milijardi
maraka za fond, a krajnji rok za predaju odštetnih zahtjeva je
godina dana od stupanja zakona na snagu.
"U Hrvatskoj smo kontaktirali s oko 5.000 osoba koje bi mogle imati
pravo na odštetu, poslali smo više od 4.500 formulara koji su se
počeli vraćati popunjeni ... zaprimili smo već više od 2.000
ispunjenih zahtjeva", rekao je zamjenik direktora IOM-ovog
Njemačkog programa odšteta za prisilni rad Delbert Field.
On je istaknuo da je IOM odgovoran za obradu zahtjeva i isplatu
odšteta bivšim prisilnim radnicima koji nisu židovskog porijekla i
koji žive bilo gdje u svijetu osim u Češkoj, Poljskoj i zemljama
nastalim na području bivšeg Sovjetskog Saveza.
Za židovske prisilne radnike program provodi Židovska konferencija
za predaju odštetnih zahtjeva protiv Njemačke, dok u ostalim
zemljama za koje nije odgovoran IOM postoje nacionalne
organizacije za provedbu njemačkog programa, pojasnio je Field.
IOM u svojoj bazi podataka ima više od 194.000 imena i adresa
potencijalnih podnositelja zahtjeva širom svijeta, a za provedbu
programa alocirano mu je ukupno 540 milijuna maraka.
Field je rekao da osobe zatočene u koncentracijskim logorima ili u
sličnim teškim uvjetima koje su bile prisiljene na ropski rad imaju
pravo na odštetu u visini od 15.000 maraka.
Osobe koje su deportirane iz svojih zemalja u Njemačku na prisilni
rad i živjele su u teškim uvjetima mogu maksimalno dobiti odštetu od
5.000 maraka, dok osobe koje su prisilno radile u poljoprivredi
imaju pravo na maksimalno 2.000 maraka, rekao je Field.
"To su maksimalni iznosi koje je odredio njemački zakon, a IOM neće
raditi daljnje potkategorije već će za sve osobe tražiti maksimalni
iznos", rekao je Field.
On je rekao da će o opravdanosti zahtjeva odlučivati neovisna
komisija sa sjedištem u Ženevi, ali je upozorio podnositelje
zahtjeva da ne očekuju da će novac dobiti brzo. "Mislim da bi bilo
preoptimistično očekivati prve isplate ovoga ljeta ... to bi se
ipak moglo dogoditi do kraja godine", rekao je Field.
"Prema njemačkom zakonu isplate možemo izvršiti tek kad svi
zahtjevi budu procesuirani", dodao je Field.
Voditelj misije IOM-a u Zagrebu Gregorie Goodstein pozvao je
prisutne predstavnike medija da što opširnije informiraju javnost
o provedbi odštetnog programa.
"Željeli bismo privući pozornost na provedbu programa ... kako bi
što više ljudi koji ispunjavaju uvjete moglo podnijeti odštetne
zahtjeve", rekao je Goodstein.
(Hina) dv ps