FRANCUSKA PROGLASILA RAT PROTIV SEKTI

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 3. lipnja (Hina) - Francuska je nacionalna skupština odlučila objaviti rat vjerskim sektama koje su se razmnožile u toj zemlji, izazivajući pritom ne samo njihove osude, već i sumnje vodećih crkava i "negodovanje" Washingtona.#L# Prema "zakonu o sprečavanju i suzbijanju udruživanja sektaškog karaktera", što ga je prije nekoliko dana samo s jednim glasom protiv usvojila Nacionalna skupština, sudovima je pružena mogućnost zabrane sekti. Takva sudbina prijeti onim sektama za čije se članove utvrdi da su odgovorni za "napade na osobe, nezakonito bavljenje farmakologijom, medicinom, objavljivanje lažnih reklama i utaje". Predviđene kazne za pojedince iznose do tri godine zatvora, ili dva i pol milijuna franaka globe. Prema zakonu, sekte su definirane kao organizacija koja stvaraju ili koriste "psihološku ili fizičku ovisnost" svojih članova. Vlasti procjenjuju da u Francuskoj, gdje je registrirano oko 170 sekti, ima oko 300 tisuća žrtava "totalitarnih sektaških skretanja", te da će im novi zakon omogućiti bolju zaštitu, zahvaljujući odredbi koja se odnosi na "psihološku potčinjenost". Iz zakona je izbačena odredba koja je govorila o "deliktu mentalne manipulacije", a protiv koje su bile katolička i protestantska crkva. Iz tih crkava, međutim, i dalje stižu ozbiljne kritike i rezerve, posebice zbog odredbe kojom se zabranjuje "zlouporaba slabosti ili neznanja". Zastupnica Catherine Picard istaknula je: "Ne osuđujemo nijedno vjerovanje. Ciljamo jedino na ona okupljanja koja izlaze iz zakonskih okvira zbog različitih duhovnih, etnoloških ili filozofskih izgovora, a koja krše građanski zakonik". Za parlamentarne rasprave moglo se čuti da "sekte, pod krinkom duhovnosti ili ezoterizma, teže jedino moći i novcu", te da je potrebno "međunarodno organiziranim sektama pokušati odgovoriti stvaranjem europskog pravnog prostora". Vodstvo Scijentističke crkve u Francuskoj i predstavnik Kršćanske federacije Jehovinih svjedoka oštro su osudili novi zakon, ocjenjujući ga "inkvizicijskim". Samo u pariškoj regiji posljednjih je nekoliko dana besplatno podijeljeno, ubacivanjem u poštanske pretince, dva milijuna primjeraka "Dnevnika ljudskih prava Scijentološke crkve", u kojem se za novi zakon kaže da "pogađa u srce slobodu savjesti i slobodu udruživanja u Francuskoj". Predlagači zakona, zastupnici Nicolas About (neovisni republikanac) i Catherine Picard (Socijalistička stranka) ocjenili su kako novi zakon nailazi na zanimanje parlamenata u Njemačkoj, Belgiji, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, te u pojedinim državama Srednje i Istočne Europe. Međuministarska misija za borbu protiv sekti - MILS - koju je 1997. osnovao premijer Jospin i koja je pripremila niz mjera za borbu protiv sekti, poglavito nakon serije kolektivnih samoubojstava članova Reda sunčeva hrama godine 1994. i 1995, objavila je kako je u "stalnom kontaktu s drugim europskim vladama". Na pitanje o američkoj osjetljivosti kad su u pitanju vjerske slobode, Catherine Picard je odgovorila kako sekte idu zajedno s destabilizacijom demokracija te da "sve to ide zajedno s američkim imperijalizmom, Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), ultraliberalizmom : to je pretvaranje odgoja i vjerovanja u tržišnu robu". Američke je pritiske na svojoj koži već iskusila Njemačka, kada je 1997. donijela slične mjere koje su pogodile posebno Scijentističku crkvu i kada je veoma utjecajni američki Ured za demokraciju, ljudska prava i rad pri State Departmentu, stavio Njemačku, zajedno s Kinom, na listu "zemalja koje ne poštuju vjerske slobode". Početkom svibnja, dok je zakon još bio u proceduri, zamjenik američkog državnog tajnika za ljudska prava Michael Parmly, izrazio je "negodovanje" Washingtona zbog pojedinih njegovih odredaba. SAD zastupa stajalište kako je nedopustivo ograničavaje "vjerskih sloboda". Takvo je stajalište, međutim, teško odvojiti od činjenice da je više od 90 posto sekti sjevernoameričkog podrijetla ili tamo ima svoje sjedište, te da iza njih često stoje veliki ekonomski interesi i moćni lobiji. Francuska se ipak priklonila stajalištu, koje zastupaju i neke druge europske zemlje, kako su potrebne mjere državne intervencije radi suzbijanja infiltracije različitih sekti, poglavito u odgojni i školski proces. (Hina) fcet rb