LJUBLJANA, 1. lipnja (Hina) - Iako se u različitim špekulacijama o obnovi bivše Jugoslavije Slovenija više-manje spominje samo u okviru famozne formule "minus Slovenija plus Albanija", oprezni slovenski diplomati i nakon 10 godina
samostalnosti upozoravaju da i uspješna tranzicijska zemlja, u predvorju Europske unije i NATO-a, zbog jugoslavenskog državnog nasljeđa mora biti oprezna u svojoj vanjskoj politici kako bi se definitivno iskopala iz debele sjene bivše zajedničke države.
LJUBLJANA, 1. lipnja (Hina) - Iako se u različitim špekulacijama o
obnovi bivše Jugoslavije Slovenija više-manje spominje samo u
okviru famozne formule "minus Slovenija plus Albanija", oprezni
slovenski diplomati i nakon 10 godina samostalnosti upozoravaju da
i uspješna tranzicijska zemlja, u predvorju Europske unije i NATO-
a, zbog jugoslavenskog državnog nasljeđa mora biti oprezna u svojoj
vanjskoj politici kako bi se definitivno iskopala iz debele sjene
bivše zajedničke države.#L#
Na to je u petak na otvaranju simpozija slovenskih politologa u
Portorožu upozorio i Dimitrij Rupel, danas i u vrijeme
osamostaljivanja 1990/91. ministar vanjskih poslova, inače
istaknuti politolog, sociolog i publicist.
U svom prilogu pod naslovom "Vanjskopolitički vidici slovenske
državnosti" Rupel je kronološki opisao proces raspada bivše
Jugoslavije uz konstataciju da je samostalnost definitivno
osvojena kad je došlo do međunarodnog priznanja, dakle tek u
početku 1992. godine. Do tada su simpatije prema Sloveniji kao
samostalnoj državi pokazivale samo države koje su kao ugrožene bile
u sličnoj situaciji (uz baltičke države spominje i Hrvatsku) dok je
od međunarodno priznatih država na simpatije nailazila kod
"Austrije, Islanda, Njemačke, nekih skandinavskih država, Italije
i Rusije".
Naklonjenost prema Sloveniji pokazao je, dodaje Rupel, i Vatikan, a
međunarodnom priznanju Slovenije i Hrvatske bitno su pomogli
nasilni postupci bivše JNA i Miloševića.
"No, državnost ne postoji samo u izvornoj početnoj fazi nego ju je
potrebno održavati jer inače može biti ugrožena. Da bi se održala,
država stvara ustanove, aparate, simbole, cijelu državnu
"kulturu". Kod nas pak postoji deficit državotvornosti koji se tu i
tamo povezuje s nostalgijom za prijašnjim vremenima", ocijenio je
Rupel.
"Neki šire strahove da bi moglo doći do ponovnog konstituiranja
Jugoslavije (treće) ili barem nekakve ekonomske zajednice. Iako
uglavnom govore o državama bivše Jugoslavije plus Albanija, a
ispuštaju Sloveniju, i kod nas se mogu naći državotvorne slabosti,
unutarnje sumnje, najčešće su te dileme u vezi s političkim
razmišljanjima u krugovima bivšeg režima", rekao je Rupel
slovenskim politolozima.
Uz ostalo, slovenski ministar vanjskih poslova kao elemente koji bi
potencijalno mogli predstavljati zapreku ili opasnost slovenskoj
državi navodi sukcesijske rasprave o bivšoj SFRJ koje kako navodi
polaze od činjeničnog stanja da se Jugoslavija raspala i da su
nekadašnje republike sada države, ali "ta rasprava Sloveniju
zadržava u okviru prošlosti i Jugoslavije".
Rupel je spomenuo i odnose s Hrvatskom, u prvom redu pitanje
granice.
"Regulirane granice na državnost utječu stimulativno. Slovenija
nema graničnih sporova, što je potvrdila i Badinterova komisija.
Pojedini problemi u vezi s Hrvatskom rješavaju se 10 godina poslije
samostalnosti obiju država. Reguliranju granica Hrvatska
pripisuje velik značaj jer se nada da time ima određene političke
poluge kojima može utjecati na ritam približavanja euroatlantskim
integracijama", naveo je Rupel.
U predavanju je veliku pažnju posvetio i utjecaju multietičnosti na
sastav država i njihove stabilnosti, iznijevši uglavnom stajalište
kako je češći slučaj da šarolik etnički sastav dovodi do
destabilizacije država, kako je sada u Makedoniji. Rupel navodi
kako bi slovenska vanjska politika i nakon integriranja u EU i NATO
morala sačuvati osjetljiv i vrlo pažljiv odnos prema čuvanju
nacionalnih interesa, ali drugim instrumentima.
(Hina) fl dh