ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Po podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zbog pojačanog ultra-ljubičastog zračenja, izazvanog oštećenjem ozonskog sloja, povećava se mogućnost oboljenja od karcinoma kože, oštećenja očiju i
slabljenja imunološkog sustava.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Po podatcima Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO), zbog pojačanog ultra-ljubičastog zračenja,
izazvanog oštećenjem ozonskog sloja, povećava se mogućnost
oboljenja od karcinoma kože, oštećenja očiju i slabljenja
imunološkog sustava.#L#
Porast prosječne temperature povećava opasnost od toplinskog
stresa i bolesti koje se prenose kukcima, vodom ili hranom. Osim
toga, dokazana je povezanost promjena vremenskih prilika s
povećanjem moždanih udara i bolesti srca i krvnih žila.
Čovjek svojim aktivnostima utječe na promjenu klime i porast
globalne temperature zraka, upozoreno je na konferenciji o
klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na zdravlje, koja je
protekloga tjedna održana u Zagrebu.
Glavni su uzroci globalnog zagrijavanja povećanje efekta
staklenika u atmosferi zbog povećanja stakleničkih plinova i
ozonske rupe, odnosno prorjeđivanja stratosferskog ozonskog
sloja.
Količina ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi posljednjih je
desetljeća značajno porasla, tako da je danas 25 posto veća nego
sredinom 19. stoljeća, a očekuje se daljnji porast. Do 2030. godine
koncentracija CO2 mogla bi se udvostručiti i izazvati globalno
zagrijavanje od 1,9 do 5,2 celzijevih stupnjeva.
Državni hidrometeorološki zavod je i u Hrvatskoj zabilježio porast
srednjih temperatura zraka za 0,3 do 0,4 stupnjeva. Po njihovoj
procijeni, može se očekivati daljnji porast godišnjih i sezonskih
vrijednosti temperature zraka i količina oborina, što će povećati
opasnost od nekih bolesti. U priobalnom području mogla bi se
pojaviti malarija.
Protokol iz Kyota, potpisan 1997. godine, obvezuje 38 razvijenih
zemalja da do 2010. godine smanje emisiju CO2 i drugih štetnih
plinova koji uzrokuju efekt staklenika za 5,2 posto u odnosu na
količinu ispuštenu 1990.
No, SAD do danas nisu ratificirale taj sporazum iako su odgovorne za
četvrtinu ispuštenih štetnih plinova, a Europska unija najavila je
ratifikaciju sporazuma do kraja ove godine.
Iako je u Hrvatskoj emisija stakleničkih plinova među najnižima u
Europi, ona od 1990. bilježi stalni porast, tvrdi Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Kao potpisnica konvencije o promjeni klime, Hrvatska je obvezna
izvješćivati UN o promjeni klime, emisiji stakleničkih plinova, te
mjerama poduzetim za ublažavanje klimatskih promjena.
Kako bi se smanjile štetne posljedice klimatskih promjena, SZO
preporuča istraživanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje,
razradu preventivnog djelovanja, prilagodbu promjenama klime,
specijalizaciju stručnjaka za to područje, te informiranje
javnosti putem biometeoroloških prognoza.
(Hina) mp md