RU-CZ-US-govori-Vlada-Ljudska prava-Obrana-Glasila/mediji RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 23.5.01.HANAK PROTIV HAVELOVIH VIZIJA RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA23. V. 2001.Kakva doza istine treba Rusiji?"Skresati Moskvi istinu u lice -
predložio je zapadnim kolegama na nedavnom nastupu na bratislavskom summitu zemalja kandidata za ulazak u NATO glavni govornik - češki predsjednik Vaclav Havel. Svjetski je tisak nekoliko dana nakon toga napuhavao taj govor, odajući Havelu puno priznanje što je prvi među čelnicima NATO-ovskih država otvoreno i bez okolišanja pozvao Savez da bez odlaganja uspostavi jedinstven obrambeno-politički prostor od Atlantika do baltičkih država, ne obazirući se pritom na reakciju Rusije.Pozivajući se na Havelov govor, komentator praškog lista 'Pravo' Jiry Hanak ušao je u polemiku s bivšim kolegom iz disidentskog pokreta. U subotnjem broju lista, u kojem je objavljen i razgovor s Vaclavom Havelom, Hanak je objavio članak pod nazivom 'O iznošenju istine'.Složivši se s glavnom zamisli predsjednikova govora da doista nitko sa strane nema pravo utjecati na ovu ili onu zemlju u izboru prijatelja i saveznika, autor podsjeća na češku poslovicu 'vrag je
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
23. V. 2001.
Kakva doza istine treba Rusiji?
"Skresati Moskvi istinu u lice - predložio je zapadnim kolegama na
nedavnom nastupu na bratislavskom summitu zemalja kandidata za
ulazak u NATO glavni govornik - češki predsjednik Vaclav Havel.
Svjetski je tisak nekoliko dana nakon toga napuhavao taj govor,
odajući Havelu puno priznanje što je prvi među čelnicima NATO-
ovskih država otvoreno i bez okolišanja pozvao Savez da bez
odlaganja uspostavi jedinstven obrambeno-politički prostor od
Atlantika do baltičkih država, ne obazirući se pritom na reakciju
Rusije.
Pozivajući se na Havelov govor, komentator praškog lista 'Pravo'
Jiry Hanak ušao je u polemiku s bivšim kolegom iz disidentskog
pokreta. U subotnjem broju lista, u kojem je objavljen i razgovor s
Vaclavom Havelom, Hanak je objavio članak pod nazivom 'O iznošenju
istine'.
Složivši se s glavnom zamisli predsjednikova govora da doista nitko
sa strane nema pravo utjecati na ovu ili onu zemlju u izboru
prijatelja i saveznika, autor podsjeća na češku poslovicu 'vrag je
u potankostima' i misli da se u Havelovu bratislavskom nastupu može
pronaći čitavo mnoštvo vragova. Primjerice, Rusija dakako nema
nikakvo pravo na male baltičke republike - Letonsku, Litavsku i
Estonsku. Ipak, Rusija koja je s položaja vodeće svjetske države
pala na razinu države regionalnih razmjera, ima u tom slučaju pravo
bar na svoje područne interese u koje ulazi i baltičko područje.
Bilo bi zanimljivo znati bi li se SAD-u svidjelo da Kuba ili Jamajka
postanu članice rusko-bjeloruskog obrambenog saveza? Možemo
stoput reći kako NATO danas ima potpuno drukčiju ulogu nego u doba
hladnog rata, no teško će se u skoroj budućnosti pojaviti takva
ruska vlada koja neće imati ništa protiv da granica NATO-a bude na
nekoliko desetaka kilometara od Sankt Peterburga. To više što
baltičke države u Savezu vide ponajprije zaštitu od moćnog istočnog
susjeda. Znamo to mi, zna Moskva i svatko tko se bavi politikom.
Možemo li ne povesti računa o ruskom strahu zbog 'natoizacije'
baltičkih država koja neće ići na ruku sigurnosti same Rusije? U
svezi s tim postavlja se pitanje o doziranju istine. U nepovoljnom
trenutku i u prevelikoj količini ona može i ubiti, a izrečena u
pravi čas i u pažljivo odmjerenoj dozi pomaže u liječenju. Ako
govorimo o iznošenju istine: je li predsjednik Havel na nedavnom
susretu s kraljem Saudijske Arabije rekao svoje mišljenje o
poštovanju ljudskih prava u njegovoj zemlji? Ili je to odgodio za
prikladniji trenutak? Zašto se njemu i Rusiji ne bi dalo vremena za
postupno uklanjanje predodžbe o stalnoj prijetnji? A sigurnosti
baltičkih republika za sada bi jako dobro pridonio njihov skori
ulazak u Europsku uniju. A Moskva bi pomalo uviđala kome je Baltik
bliže, završava svoj napis komentator lista 'Pravo'", piše
Aleksandr Kuranov.