BUSH ODLUČAN USPOSTAVITI PROTURAKETNU OBRANU

WASHINGTON 1. svibnja (Hina) - Američki predsjednik George W. Bush u utorak poslijepodne po mjesnom vremenu u govoru na Nacionalnom sveučilištu za obranu potvrdio je odlučnost uspostaviti nacionalnu proturaketnu obranu (NMD) i objavio da namjerava smanjiti zalihe ofenzivnog nuklearnog oruzja.#L# Namjeru izgradnje NMD-a Bush je obrazlagao poznatim tvrdnjama o prijetnjama "neodgovornih zemalja (...) kojima je prirođeno ucjenjivanje i prijetnje". Američki vojni stručnjaci procjenjuju da bi uspostava proturaketnog štita u prvoj godini mogla stajati između 60 i 100 milijardi dolara. Bush je najavio da će SAD "prednjačiti u smanjenju nuklearnog oružja", ali nije određenije govorio koliko bi to smanjenje bilo. SAD sada ima oko 7.200 komada nuklearnog oružja. Prema sporazumu START II taj broj bi trebalo prepoloviti a u Washingtonu se govori o mogućnosti da se broj smanji na 2.000 do 2.500 komada. Po Bushovim riječima, NMD bi obuhvaćao rekete na kopnu i na brodovima. Naglasio je da "štit" mora imati mogućnost ranog otkrivanja i uništavanja raketa. Američki komentatori Bushov plan NMD-a nazivaju "oduživanjem Ronaldu Reaganu" za čijeg predsjedničkog mandata je rođena propala zamisao "rata zvijezda". Bushu je bilo izrazito stalo da umiri saveznike SAD od kojih mnogi nisu pokazali razumjevanja za takav način obrane. Rusiji je poručio da za volju sigurnosti u svijetu valja odustati od zastarjelog sporazuma o protubalističkim raketama (ABM) iz 1972. godine. Bush je najavio da će njegovi posebni izaslanici, među kojima zamjenik ministra obrane Paul Wolfowitz i zamjenik državnog tajnika Richard Armitage slijedećeg tjedna posjetiti petnaestak zemalja - od Singapura do Rusije kako bi objasnili što SAD žele činiti. "To će biti stvarne konzultacije a ne obavijest o jednostranoj američkoj odluci", naglasio je Bush. Uoči najave programa američke proturaketne obrane, Bush je u utorak telefonirao britanskom premijeru Tonyju Blairu, francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, japanskom premijeru Junichiru Koizumiju, kanadskom premijeru Jeanu Chretienu, njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu. (Hina) fp nab